Protiv ebole se mora brzo djelovati

Europski diplomati već priznaju da je odgovor Europske unije na epidemiju ebole u tri države zapadne Afrike bio neodlučan i da je došao prekasno. Nadovezuje se i ekonomska dimenzija problema, na koju je ukazao šef Svjetske banke Jim Yong Kim. „Da smo se energično borili protiv ebole kad se pojavila u prosincu 2013. danas ne bismo morali davati milijarde dolara za suzbijanje epidemije“, rekao je Kim za njemački gospodarski dnevnik Handelsblatt. Svjetska banka procjenjuje da je ebola – osim tisuća ljudskih života – u pogođenim zemljama nanijela ekonomsku štetu od preko 30 milijardi dolara. Razlog je kolaps zdravstvenog sustava, turizma, prekograničnog prometa i poljoprivrede. Te posljedice pogađaju i države u okruženju Gvineje, Sijera Leonea i Liberije.

Koordinator na putu

Europska unija je tek u listopadu Christosa Stylianidesa imenovala za koordinatora borbe protiv epidemije ebole. Poslije štedljivog početka, Bruxelles je osigurao više od milijardu eura kojima se financira transport humanitarne pomoći, evakuacija međunarodnih pomagača i obuka medicinskog osoblja. Taj novac također treba pomoći susjedima pogođenih afričkih zemalja da spriječe širenje epidemije na njihove teritorije. Nakon putovanja u zonu zaraze, Stylianides je rekao da je zadivljen radom medicinskog osoblja koje neumorno pomaže u teškim uvjetima. „To su heroji u borbi protiv ebole. Pozivam članice EU-a i naše međunarodne partnere da hitno pošalju medicinsko osoblje i stručnjake za zarazne bolesti. To se mora dogoditi danas, a ne sutra – to je odlučujuće“, rekao je Stylianides, ciparski političar koji je u novoj Europskoj komisiji ujedno i povjerenik za humanitarnu pomoć.

Švedska je najavila da će na zapad Afrike poslati još 42 liječnika i medicinske sestre. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen prenosi da će još 25 dragovoljaca iz sanitetske službe njemačke vojske krenuti u medicinski centar u Monroviji, koji vode Bundeswehr i njemački Crveni križ. Na raspolaganju će biti i njemački zrakoplovi za evakuaciju pomoćnog osoblja. Pomoć vojnih medicinara najavljuje i Velika Britanija. Ali to sve nije dovoljno. „Treba nam više mobilnih laboratorija, više ljudi koji će razjasniti s kime su oboljeli bili u kontaktu, ljudi koji će surađivati s lokalnim zajednicama. Molim za više stručnjaka i medicinskih timova“, rekao je Stylianides. „Kod mojih kolega iz Komisije ću se zauzeti i za konferenciju na visokoj razini s predstavnicima pogođenih afričkih zemalja.“

Loša higijena kao prepreka

Stylianidesov kolega Vytenis Adriukaitis, povjerenik za zdravstvo, prenosi da je situacija na licu mjesta i dalje kritična. Litvanac govori o očajnim higijenskim uvjetima kao velikoj prepreci za borbu protiv bolesti. Kaže da se mora promijeniti čitava higijenska kultura, da je nužna sanitarna oprema, tisuće mobilnih zahoda i sustava za opskrbu čistom vodom. Europljani bi trebali posebno podržati žene koje su u ovim afričkim državama tradicionalno zadužene za njegu bolesnih i pripremu mrtvih za pogreb, te su posebno izložene opasnosti. Adriukaitis podsjeća na društvenu stigmu koju donosi ebola – djeca čiji su roditelji umrli najčešće ostaju na ulici, oni koji su preživjeli bolest bivaju izopćeni iz zajednice.

EU podržava i drugi način borbe protiv smrtonosne zaraze. U pitanju su međunarodni projekti koji pokušavaju pronaći djelotvorno cjepivo. Prvi rezultati testova očekuju se u prosincu. Stručnjaci vjeruju da konačnu pobjedu nad ebolom može donijeti samo masovno cijepljenje.