Protivnici atomske energije opkolili rezidenciju kancelarke

Predvođeni s pet velikih traktora su u subotu (18.9.) deseci tisuća protivnika atomskih elektrana protestirali ulicama Berlina protiv nedavne odluke Vlade da za osam do četrnaest godina produži rok do kada bi elektrane trebale biti isključene. Na čelu prosvjedne povorke bili su seljaci sa sjevera Njemačke, koji već godinama prosvjeduju protiv atomskog otpada u predviđenom konačnom odlagalištu u Gorlebenu.

Moto demonstracija je bio "Atomska energija - sad je dosta!". Na prosvijed su osim brojnih nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i građanskih inicijativa pozvali i sindikati, te neke političke stranke, a po riječima organizatora se odazvalo oko 100.000 ljudi. Policijske procjene su međutim skromnije: službeno je riječ o 40.000 prosvjednika. Tijekom demonstracija je formiran ljudski lanac oko zgrade u kojoj ureduje kancelarka Merkel - simbolično se željelo pokazati da je kancelarka izolirana od naroda.

Interesi atomskog lobija

Među demonstrantima je bilo i dosta političara, među njima i predsjednici socijaldemokrata, zelenih i stranke lijevice. SPD-ovac Sigmar Gabriel je najavio da će njegova stranka protiv odluke Vlade o produženju roka za zatvaranje atomskih elektrana podnijeti tužbu Ustavnom sudu. Vlada naime pokušava zakon o produženju roka tako formulirati, da za njega ne bi bila potrebna suglasnost i gornjeg doma njemačkog parlamenta, Saveznog vijeća (Bundesrata). Tamo vladajuća koalicija demokršćana i libelara nema potrebnu većinu, a opozicija je protiv produženja roka.

Ranija koalicija socijaldemokrata i zelenih je tijekom svoje vladavine postigla s predstavnicima atomske industrije kompromis o postepenom zatvaranju svih atomskih elektrana u Njemačkoj do 2022. godine. Sadašnja vlada je odlučila taj rok produžiti za prosječno 12 godina, ovisno o starosti elektrana. Kritičari tvrde da je Vlada popustila pritisku moćnog i bogatog atomskog lobija - produženjem rada elektrana četiri velika energetska koncerna u Njemačkoj će zaraditi dodatne milijarde eura. Tu se pritom radi o čistoj zaradi, budući da su atomske elektrane uglavnom već amortizirale troškove gradnje.

Autor: dpa/ap/afp/M. Borgers/Z. Arbutina

Odg. ur.: A. Šubić