Imaju li ukrajinske izbjeglice povlašten status?

Od ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače u Europi je registrirano gotovo osam milijuna Ukrajinaca koji traže zaštitu. Europska unija je otvorila svoje granice i pruža im privremenu zaštitu. Najveći broj ratnih izbjeglica, dobrih 1,4 milijuna, našlo je utočište u Poljskoj.

U Njemačkoj je do 1. studenog u Središnjem registru stranaca (AZR) evidentirano ukupno 1.019.789 osoba koje su u zemlju ušle zbog rata u Ukrajini. Izbjegličke organizacije se žale da europske zemlje dijele ljude iz Ukrajine i izbjeglice iz drugih kriznih regija u dvije klase – i upozoravaju na sukobe.

Tvrdnja: Izbjeglice iz Ukrajine imaju prioritet.

„Na samitu o izbjeglicama, Faeser (njemačka ministrica unutarnjih poslova, prim. red.) je propustila priliku za promjenu izbjegličke politike. Dvoklasna politika i rasizam koji se iza nje krije štete Njemačkoj", objavio je zastupnik Zelenih Kassem Taher Saleh.

DW provjera činjenica: Točno.

Da bi ljudima iz Ukrajine pružila nebirokratsku zaštitu, EU je 4. ožujka otvorila granice. Izbjeglice iz Ukrajine mogu ući u EU bez vize i ne moraju podnositi zahtjev za azil jer, prema takozvanoj implementacijskoj odluci Savjeta EU-a, uživaju privremenu zaštitu u EU-u.

Ratnim izbjeglicama iz Ukrajine koje uđu u Njemačku do 30. studenog 2022. godine također nije potrebna viza prvih 90 dana. Nakon isteka tog roka, oni moraju podnijeti zahtjev za dozvolom boravka u službama za strance. Prema navodima Njemačkog uredu za migracije i izbjeglice, propis je ograničen do 28. veljače 2023. godine.

U zavisnosti od zemlje, izbjeglice iz Ukrajine imaju unutar Europske unije različita prava na socijalnu pomoć. U Njemačkoj su  od 1. srpnja integrirane u sustav socijalne zaštite i dobijaju radnu dozvolu te pristup zakonskom zdravstvenom osiguranju, socijalnoj pomoći, dječjim dodacima, studentskim kreditima i osnovnom osiguranju za starije osobe. Osim toga mogu besplatno vlakom ući u Njemačku. Njemačka željeznica im osim toga nudi i brojne popuste na lokalni prijevoz.

Za razliku od ljudi iz Ukrajine, izbjeglice iz drugih kriznih regija kao što su Sirija, Afganistan, Eritreja i Irak i dalje primaju pomoć prema Zakonu o pomoći za potražitelje azila, koje su niže. Dozvolu boravka mogu dobiti tek nakon procedure koja traje mjesecima ili čak godinama. Ali, kada im se prizna status izbjeglice, oni također imaju pristup redovnom socijalnom sustavu.

Organizacije za pomoć izbjeglicama već odavno kritiziraju ovaj nejednak tretman. Opunomoćenica za izbjeglice i za integraciju, Reem Alabali-Radovan je u intervjuu za DW najavila reforme: „Nejednak tretman izbjeglica opterećuje me već mjesecima. I reći ću sasvim jasno: i prije rata u Ukrajini, mi smo u koalicijskom sporazumu dogovorili da želimo poboljšati uvjete za mnoge izbjeglice. To se mora brzo ostvariti."

Tvrdnja: Neukrajinske izbjeglice iz Ukrajine su diskriminirane.

„Nigerijska aktivistkinja Chizoba pomogla je stotinama izbjeglica crne boje kože iz Ukrajine u Poljskoj. U mojim intervjuima mi opisuju rasizam kao svakodnevni problem", piše na Twitteru američki reporter Terrell Jermanine Starr, koji izvještava iz Ukrajine.

DW provjera činjenica: Nije nedvojbeno potvrđeno.

Izbjeglice koje nisu bijele boje kože su medeijima, posebno u početnoj fazi rata, govorile o deiskriminaciji. Organizacija za ljudska prava Amnesty international je na licu mjesta tijekom ožujka i utvrdila da su izbjeglice iz Ukrajine bez ukrajinskie putovnice, posebno obojene osobe (People of Color), diskriminrsane i u Ukrajini i u zemljama domaćinima.

Razgovarali su s 27 takvih izbjeglica, od kojih su mnoge prijavile „diskriminatorski tretman prilikom ulaza u vlakove ili autobuse, te na graničnim prijelazima". Neki su čak govorili i o „fizičkom i verbalnom zlostavljanju od strane ukrajinskih snaga sigurnosti i dobrovoljaca". Studentima iz Pakistana, Bliskog istoka ili Afrike više puta je onemogućeno da se ukrcaju na vlak u Ukrajini kako bi napustili zemlju.

No agencija UN-a za izbjeglice UNHCR je takođe istražila navode i došla do malo drugačijeg zaključka. Na pitanje DW-a, glasnogovornik  za štampu Chris Melzer je objasnio da su poljske granične vlasti „puštale sve i svima nudile zaštitu. Koliko ja znam, izbjeglice su imale izbor ili napustiti Poljsku u roku od 16 dana, ili predati formalni zahtjev za azil".

Točno je da su izbjeglice bez ukrajinske putovnice duže zadržavane na granici s Poljskom. Međutim, radilo se isključivo o ljudima koji kod sebe nisu imali papire i kod kojih je bilo teško provjeriti njihov identitet.

U Njemačkoj, prema navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), neukrajinske izbjeglice iz Ukrajine tretiraju se kao ukrajinske izbjeglice ako su tamo ili bile priznate kao izbjeglice prije 24. veljače, ili su imale trajnu boravišnu dozvolu i ne mogu se vratiti u zemlju porijekla.

Prema medijskom servisu Integration, ovo trenutno pogađa oko 34.000 ratnih izbjeglica, od kojih je 14.400 prema Direktivi EU-a o masovnom prilivu već dobilo privremenu zaštitu.

Međutim, prema informacijama izbjegličkih organizacija, oni koji su imali samo privremeni boravak u Ukrajini i pobjegli u Njemačku, što se odnosi na mnoge studente, podliježu individualnoj procjeni nadležnih imigracijskih vlasti. Prelazna uredba za ovu grupu državljana trećih zemalja istekla je 31. kolovoza. Nakon isteka roka, pogođeni mogu legalno ostati u Njemačkoj još 90 dana i podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu.

Sve u svemu, izjave pogođenih sugeriraju da su bar neki neukrajinski obojeni ljudi bili diskriminirani dok su bježali. Međutim, nema dokaza o sustzavnoj diskriminaciji. Međutim, često se prema njima, na primjer i u Njemačkoj, postupa drugačije nego prema ukrajinskim izbjeglicama, ako ne ispunjavaju određene uvjete.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu