Pupovac: "Hrvati i Srbi su narušili povijesno bratstvo"

DW: U posljednje vrijeme odnos između Zagreba i Beograda ozbiljno je narušen. Je li obostrana tužba za genocid isključivi razlog za takvo što?

Pupovac: Sasvim je sigurno da su hrvatska tužba, a potom i srpska, dodatno unazadile taj odnos kao i način na koji je hrvatska Vlada svjedočila pred Međunarodnim sudom pravde u vezi s pitanjem opravdanosti međunarodnog priznanja Kosova te odlasci predsjednika Mesića na Kosovo na osjetiljive datume za Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu.

DW: Treba li Hrvatska povući tužbu?

Pupovac: Obje države trebaju sjesti i razgovarati o tome kako da povuku te tužbe i kako da naprave ono što im je povijesna obveza prema međunarodnom i domaćem pravu i što im je obveza prema svojim građanima, a to je da sude onima koji su počinili ratne zločine, da pomognu pri povratku izbjeglica, da pomognu u pronalaženju nestalih te da se istodobno oslobode političkog nasljeđa Tuđmana i Miloševića kao i strahota koje su iza njih ostale.

DW: Kakvu bi ulogu budući hrvatski predsjednik Ivo Josipović trebao odigrati?

Pupovac: Mislim da će Ivo Josipović odigrati pozitivnu ulogu te da će njegova politika, kao i politika Vlade, u ovoj godini biti posvećena regiji kao pretpostavci uspješnog završetka pregovora s Europskom unijom, kao dodatni doprinos jačanju europske politke na prostoru bivše Jugoslavije. U interesu pomirenja, u interesu otvaranja novih odnosa između Hrvatske i Srbije kao i odnosa između ostalih država regije, 2010. treba biti godina otvaranja supstancijalnih, a ne samo protokolarno-simboličnih razgovora između Srbije i Hrvatske.

DW: Očekujete li da će Ivo Josipović u skoroj budućnosti posjetiti Beograd?

Pupovac: Očekujem da će se Ivo Josipović i Boris Tadić razmjerno brzo sresti te da će budući hrvatski predsjednik među svojim prvim posjetima obići Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

DW: Biste li novom hrvatskom predsjedniku savjetovali posjet Kosovu?

Pupovac: Ovog je trenutka prioritet hrvatske politike otvaranje dijaloga o nizu otvorenih pitanja sa Srbijom gdje pripada i pitanje Kosova. Kao što to čine neke druge države, od Hrvatske očekujem dijalog sa Srbijom u pitanju Kosova. Ne očekujem da će postupci Hrvatske prema Kosovu izazivati dodatne tenzije i dodatno opteretiti odnos sa Srbijom. Već imamo nekih pozitivnih primjera i nema razloga da Hrvatska ne stvori svoj vlastiti pozitivan primjer prema Kosovu. Dakle, ne bih savjetovao da ovog trenutka predsjednik Josipović svoj prioritet usmjeri prema Kosovu, već prema Srbiji i Bosni i Hercegovini jer je to mjesto gdje se od hrvatske vanjske politke očekuje značajan doprinos u odnosu na proteklo razdoblje.

DW: Hoće li Srbija i kada oprostiti Hrvatskoj priznanje Kosova?

Pupovac: U hrvatsko-srpskim odnosima ima i težih pitanja nego što je pitanje Kosova. Mislim da su Hrvati i Srbi u međusobnim odnosima narušili jedno povijesno bratstvo koje je stvarano desetljećima i stoljećima i koje je bilo od velike koristi Hrvatima, Srbima i ostalim narodima. Drugi svjetski rat i raspad Jugoslavije donio je dramatične i tragične događaje u kojima su Srbi iz Hrvatske bili najveće žrtve politike koja se prelamala preko njihovih leđa. Bosna i Hercegovina bila je najteže iskušenje u njihovim međusobnim odnosima gdje su neku vrstu civilizacijskog pada doživjele politike s obje strane. Tome treba posvetiti pažnju. Kosovo nije pitanje koje bi trebalo opterećivati hrvatsko-srpske odnose. Od Hrvatske se može samo očekivati da s više obzira pristupa tom pitanju i da politiku „guranja prsta u oko“ zamjeni politikom druge vrste.

Razgovarao: Goran Prokopec

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm