Putin: Radije rubalj nego članstvo u WTO-u

U vremenima gospodarske krize za Rusiju su izgubili svoj sjaj i Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija. Pa ipak, ruska ministrica gospodarstva, Elvira Najulina izjavila je još u svibnju kako bi Rusija krajem godine mogla pristupiti WTO-u. Ubrzo nakon toga premijer Vladimir Putin je dao izjavu iz koje se može naslutiti da ruska gospodarska politika poprima potpuno novo usmjerenje.

Radije protekcionizam nego svjetska trgovina

“Rusija će u Svjetsku trgovinsku organizaciju ući samo zajedno s Bjelorusijom i Kazahstanom”, kaže Putin i to tek kada ostvari carinsku uniju sa spomenute dvije zemlje, a o tome se trek trebaju dogovoriti. Projekt WTO-a za Rusiju je uvelike izgubio svoju atraktivnost. Jedan od razloga je zasigurno i gospodarska kriza koju Rusija radije svladava protekcionističkim metodama.

“Za Rusiju sada protekcionističke mjere imaju prioritet”, naglašava gospodarski znanstvenik Mihail Hasin i nastavalja: “Prije tri godine kada je Rusija htjela pristupiti WTO-u, Europa i SAD su rekli ne. Sada je obrnuto: Zapad bi htio da Rusija uđe, ali sada mi kažemo: najprije nas uvjerite da nam je to zaista potrebno”.

Rusija - izvoznik resursa ili razvijena indutrijska zemlja?

U Institutu za strateška planiranja koji je blizak Kremlju, nikada ne bi bili tako otvoreni i jasni. Rusija ne želi otpisati rezultate rada 16 godina. Rusija ne može samo tako priznati da će u dogledno vrijeme ostati samo zemlja izvoznik resursa te da odustaje od modernizacije svojeg gospodarstva. Mihail Dimitrijev sa Instituta za strateška planiranja ima svoja razmišljanja:

“Ako Rusija, pojednostavljeno rečeno, ostane zemlja izvoznik resursa, tada nije potrebno da uđe u WTO, jer trgovinske prepreke su malene, a WTO to uopće ne regulira. Ali ako Rusija sebe želi vidjeti kao industrijsklu naciju, tada nam je potreban WTO, jer u tom slučaju ne možemo se zadovoljiti samo našim unutarnjim tržištem”.

Gospodarsko politička strategija

Za Rusiju je dakle sada, u gospodarskoj krizi daleko bolje zaštiti svoje gospodarstvo carinama i dodatnim uvoznim nametima. Sve to su mjere koje kao članica WTO-a Rusija ne bi smjela koristiti. Putinovo povezivanje članstva Rusije u WTO-u sa stvaranjem carinske unije s Kazahstanom i Bjelorusijom predstavlja neutralo objašnjenje za odgodu termina ulaska. Međutim, Putinov prijedlog ima jedan realan gospodarsko politički razlog.

Povratak rublju

Već odavno Moskva propituje važnost dolara kao svjetsku valutu deviznih rezervi, ali to čini bezuspješno. Mihail Dimitrov sa Insituta za strateška planiranja u Moskvi tvrdi da povratak rublja kao regionalne devizne reserve ima dobre preduvjete. Rusija je i dalje najvažniji trgovinski partner zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza”.

No, valja istaknuti činjenicu da rubalj trenutno nije dovoljno stabilan kako bi preuzeo funkciju kakvu predlažu neki ruski financijski stručnjaci.

Sumnje prema zapadu

Rasprava oko pitanja koliko je Rusiji uopće još važan ulazak u WTO, dobro se uklapa u ukupnu sliku. Predsjednik Medvedev je nekoliko puta već izrazio sumnje u dominantnu ulogu dolara kao globalne devizne rezerve. Rusija pokušava s Kinom, Indijom i Brazilom stvoriti gospodarsku politiku koja bi zaobišla SAD i Europu. Sumnje prema zapadnim financijski institucijama u Rusiji su uvijek postojale. Gospodarska kriza je te sumnje sada samo još više produbila.

Autor: Alen Legović

Od. urednik: sma