Zveckanje atomskim oružjem: prijetnja ili više od toga?

Neskrivena ratna retorika beskrupuloznog ratnog huškača: „Htio bih one, koji daju takve izjave o Rusiji, podsjetiti da i naša zemlja raspolaže različitim sredstvima uništenja, a u nekim slučajevima su modernija od onih u državama NATO-a. Ako teritorijalni integritet naše zemlje bude ugrožen, mi ćemo naravno upotrijebiti sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju, kako bismo zaštitili Rusiju i naš narod."

To je vladar Kremlja Vladimir Putin u srijedu (21.9.) priopćio svom narodu i svijetu. On je Zapad optužio za nuklearnu ucjenu. Nije ostavio mjesta sumnji u svoju odlučnost: „To nije blef. Oni koji pokušavaju da nas ucijene atomskim oružjem, trebali bi znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati na njih."

Prijetnja nije nova

Predsjednik Putin nije samo zaprijetio Zapadu upotrebom atomskog oružja već je istovremeno naredio djelomičnu mobilizaciju 300.000 rezervista. „Od početka rata smo stalno slušali takve prijetnje, koje bi se mogle tumačiti kao prijetnje upotrebom nuklearnog oružja", kaže njemački umirovljeni pukovnik Wolfgang Richter.

Stručnjak za sigurnosnu politiku dodaje: „Ideja iza toga jest poruka zapadnim zemljama – ako se vi (Zapad) umiješate u rat ili čak napadnete ruski državni teritorij, onda je atomski udar vjerojatniji."

Bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a, američka političarka Rose Gottemoeller, ne isključuje mogućnost ruske upotrebe atomskog oružja i zabrinuta je: „Bojim se da će sada uzvratiti na nepredvidiv način i to na taj način koji bi mogao sadržavati i upotrebu oružja za masovno uništenje."

Rusija posjeduje najveći atomski arsenal na planetu

Wolfgang Richter ne smatra da je situacija tako dramatična i ukazuje na rusku nuklearnu doktrinu koja predviđa upotrebu nuklearnog oružja samo u dva slučaja: „Prvo, ako Rusija bude napadnuta nuklearnim oružjem ili drugim oružjem masovnog uništenja. I drugo, ako je na kocki egzistencija i opstanak ruske države.“ Richter kaže da pripajanje teritorija napadnutih zemalja nema međunarodno-pravnu supstancu.

Rusija ima 6.375 atomskih bojevih glava i po tome je vodeća u svijetu. Slijede Sjedinjene Američke Države s 5.800 atomskih bojevih glava, Francuska ih ima 290, Velika Britanija 215. Točne informacije se ne objavljuju jer države svoje nuklearne vojne programe često drže u tajnosti.

Mada se govori o „nuklearnom štitu“ Sjedinjenih Američkih Država, vojno se nuklearni napad na Europu ne može spriječiti. „Štit“ se više zasniva na pretpostavci da se neprijatelj neće usuditi napasti teritorij NATO-a atomskim oružjem, jer mora računati s protuudarom.

Sve atomske sile unutar NATO-a mogu narediti i izvesti takav protuudar – i SAD i Francuska i Velika Britanija. Sve tri zemlje raspolažu strateškim nuklearnim oružjem, a rakete s atomskim bojevim glavama mogu biti lansirane s atomskih podmornica. Time je protuudar moguć u svakom zamislivom slučaju.

Tko odlučuje o upotrebi atomskog oružja?

O upotrebi američkog atomskog oružja koje se nalazi u Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Nizozemskoj odlučuje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. On bi odobrio upotrebu bombi, a zemlje u kojima se bombe nalaze – recimo Njemačka – moraju se s time složiti da bace bombe iz svojih vojnih zrakoplova. Prije upotrebe atomskog oružja vjerojatno bi se obavile konzultacije s ostalim saveznicima u NATO-u.

O upotrebi francuskog atomskog oružja odlučuje isključivo francuski predsjednik. U Velikoj Britaniji nadležnost je u rukama britanskog premijera odnosno premijerke. Tri centra odlučivanja protivniku otežavaju procjenu reakcije NATO-a u slučaju atomskog udara.

Njemačko sudjelovanje u odvraćanju?

Njemačka sudjeluje u atomskom odvraćanju zrakoplovima tipa „Tornado" koji su stacionirani u Büchelu u pokrajini Rheinland-Pfalz (Porajnje i Falačka). Njima bi u slučaju odluke o atomskom udaru upravljala njemačka posada koja bi bombe zrakoplovom prevezla do cilja. Najmanje jednom godišnje njemački piloti vježbaju s maketama izbacivanje američkih atomskih bombi.

Pored Njemačke uključene su Nizozemska, Belgija i Italija. Prema dostupnim izvještajima za slučaj potrebe u Europi je uskladišteno 100 do 150 takvih teških bombi, koje nisu previše precizne.

Putinova prijetnja nije nova

Još od aneksije Krima 2014. ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti upotrebom atomskog oružja. Vjerojatna bi bila upotreba takozvanog taktičkog nuklearnog oružja koje ima relativno malu snagu. Ona se može prilagoditi tako da djelovanje bude pedeset puta manje nego kod bombe koja je bačena na Hirošimu.

Stručnjak za sigurnost Richter ne vjeruje da će zaista doći do upotrebe atomskog oružja. „Ako bi Rusija prekršila tabu, koji postoji od 1945., zemlja bi bila izolirana i odbačena u cijelom svijetu. Putin bi izgubio sve saveznike, pa i Kinu. To bi imalo nesagledive posljedice za politički, ekonomski i društveni opstanak Ruske Federacije.“ Richter zbog toga smatra da nuklearni rat sa Sjevernoatlantskim savezom nije vjerojatan. „Rusija ne bi pobijedila, već bi to vodilo uzajamnom uništenju. Smatram da je toliko racionalnosti još ostalo u Kremlju.“

Možda će se Vladimir Putin prisjetiti jasne izjave američkog predsjednika Joea Bidena prije nekoliko dana na televiziji CBS, kada je upozorio Putina da ne upotrebljava atomsko i kemijsko oružje: „Nemojte to činiti! To bi promijenilo lice rata, kao ništa drugo od Drugog svjetskog rata."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu