Putovi i stranputice njemačke energetske politike

Njemačka solarna branša zapravo ima najbolje preduvjete za razvoj. Vlada je pomaže moćnim subvencijama zbog čega je ta mlada grana industrije postala probitačna i unosna. U međuvremenu, i pored subvencija, njemačkoj solarnoj branši ne ide baš najbolje. Nekada uspješne kompanije kao što su Q-Cells ili Conergy u međuvremenu su bankrotirale. Sredinom svibnja došao je kraj i za bivšeg „kralja Sunca" Franka Asbecka. Njegova firma Solarworld otišla je u stečaj. Njemačkim tržištem danas dominiraju Kinezi i Indijci.

Njemačka vlada nije samo poticala solarnu branšu, nego i proizvodnju iz drugih obnovljivih izvora kao što su vjetrenjače ili bioplin. Kada je o proizvodnji vjetrenjača riječ, stvari izgledaju drugačije. Njemačkim proizvođačima ide dobro. Potrebno im je sve manje subvencija za izgradnju novih vjetro-parkova. Ali kako to da je podrška na jednoj strani dala tako dobre rezultate, a na drugoj nije?

Podrška države

Osvrt na 1991. godinu: tadašnja vlada Socijaldemokrata i Zelenih donijela je odluku o snažnom zaokretu u energetskoj politici. Usvojen je Zakon o obnovljivim energijama koji predviđa financijsku pomoć države za svakoga tko struju proizvodi iz obnovljivih izvora. Sve to financiraju potrošači koji, kada plaćaju račun za struju, plaćaju i dodatak kojim se financira proizvodnja ekološke struje. Cilj je bio da Njemačka postane vodeća zemlja u korištenju ekološke energije, a to je istodobno trebao biti i poticaj za domaću privredu.

I to je funkcioniralo. Dok je udio struje proizvedene iz obnovljivih izvora 2000. godine iznosio sedam posto, 2017. je trećina ukupno proizvedene struje bila ekološka. Međutim, zbog visokih državnih subvencija, u njemačkim kompanijama smanjene su inovacije, ocjenjuje Manuel Frondel s Instituta za privredna istraživanja (RWI). On smatra da je fundamentalna greška bila to što nije bilo poticano i istraživanje i razvoj tehnologija.

Naime, od ovakvih subvencija ne profitiraju samo njemački proizvođači. Financijska pomoć predviđena je bez obzira na to postavlja li se na krov njemački ili kineski solarni panel. To u početku nije bio problem, jer su kineski solarni paneli bili jeftiniji i slovili za manje kvalitetne. Ali oni su tokom godina postali jednako kvalitetni kao i njemački, a njihovu proizvodnju subvencionira država pa su i ostali jeftiniji. Tako Njemačka u međuvremenu indirektno subvencionira i kineske proizvođače.

Opasnost od jeftinije konkurencije iz inozemstva mogla se i očekivati, kaže Frondel. On smatra da je subvencioniranje solarne fotonaponske energije velika greška. Njegov institut izračunao je da Njemačku samo to košta preko sto milijardi eura. U opskrbi njemačkih domaćinstava strujom, udio solarne fotonaponske energije iznosi tek pet posto. Frondel kaže da će troškove svega toga snositi njemački potrošači i to u sljedećih dvadeset godina.

Ipak, ne ide loše čitavoj njemačkoj solarnoj branši, ističe Christoph Podewils iz trusta mozgova Agora Energiewende. Kada je riječ o transformatorima koji su potrebni kako bi se jednosmjerna struja koja dolazi iz solarnih panela, pretvorila u naizmjeničnu, njemačke tvrtke su vrlo cijenjene. „SMA na primjer i dalje vrijedi za jednu od vodećih svjetskih kompanija."

Vjetrenjače manje ovisne od subvencija

Podewils ističe i da njemačke vjetrenjače ne mogu tek tako zamijeniti vjetrenjače proizvedene u inostranstvu. „Izgradnja vjetro-generatora je klasično strojarstvo. Pored toga, tako velika postrojenja nije lako transportirati." Njemački proizvođači već su u prednosti zbog toga gdje proizvode, ali i zbog vrhunske tehnologije. „Kod solarnih panela je drugačije. Oni se mogu lako transportirati po svijetu u kontejnerima. Velikih proizvođača ima i u Kini i u Indiji. Paneli se tamo mogu vrlo jeftino proizvesti."

Uz to, proizvođači vjetrenjača manje su ovisni od subvencija, s obzirom na to da, kako sami navode, oko 70 posto postrojenja izvoze. Subvencije za energiju vjetra su, u usporedbi s poticajima za solarnu energiju, vrlo male, dodaje Frondel. Kada je riječ o energiji vjetra, u Europi je od samog početka postojala snažna konkurencija, što je kompanije primoralo da proizvodnju održavaju inovativnom i efikasnom.

Najjeftinija struja ikada

Prema podacima iz jednog istraživanja, zaokret energetske politike Njemačku je do 2015. godine koštao oko 150 milijardi eura. Do 2025. godine ta brojka bi se mogla poveća na 500 milijardi, ukoliko se uračuna i neophodna izgradnja mreže za prijenos električne energije. Industrija i potrošači sve češće se žale na visoke troškove. Kako bi se troškovi smanjili, reformiran je Zakon o obnovljivim energijama.

S obzirom na posrnulu solarnu industriju moglo bi da se postaviti i pitanje jesu li subvencije bile greška. „Naravno da je Njemačku zaokret u energetskoj politici mnogo koštao. Ali treba imati u vidu da je zbog njemačke inicijative tehnologija za proizvodnju vjetrenjača i solarne foto-naponske energije znatno pojeftinila. „Solarna struja danas je deset puta jeftinija nego što je bila prije petnaest godina, dok je cijena struje proizvedene vjetrom prepolovljena", naglašava Podewils. Zbog toga će mnoge zemlje koje su se protivile promjeni energetske politike, sada shvatiti da je struja proizvedena iz obnovljivih izvora najjeftinija struja ikada.