Rat oko Agrokora je počeo

Revizija financijskih izvještaja Agrokora i njegovih kompanija navodno će, prema onome što su objavile razne medijske kuće kojima su dokumenti „procurili“, pokazati da je bilanca lažirana za oko dvije milijarde eura. I iako Ivica Todorić na svome blogu insistira da je riječ o namještaljci, da izvještaj za 2016. godinu radi nova uprava Agrokora na čelu s Antom Ramljakom, te da ugledna međunarodna revizorska kuća Pricewaterhouse Coopers ne izrađuje izvještaj, već samo daje mišljenje, namjerno propušta komentirati činjenicu da će PwC dati mišljenje i na „njegov“ financijski izvještaj za 2015. godinu, koji je tvrdio da Agrokor ima dobit od 1,2 milijarde kuna, dok će prema onome što je do sada procurilo u javnost revizija pokazati gubitak i u toj godini.

Istovremeno se očekuje i da će Trgovački sud u Zagrebu objaviti konačni iznos svih zaprimljenih tražbina. Po svemu sudeći one će biti u visini od 40-ak milijardi kuna, kao što je to u svibnju najavio vladin povjerenik Ante Ramljak. U bankarskim krugovima ne očekuju iznenađenja u tom pogledu, rekao je za Deutsche Welle već ranije urednik portala Ideje.hr i ekonomski analitičar Željko Ivanković. Svakako da je ta cifra veća nego što je Agrokor iskazivao u vrijeme Ivice Todorića, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što će na dan 10. travnja biti iskazani svi dugovi kao dospjeli, pa tako i dugovi za robu isporučenu uz (zloglasne) Konzumove rokove plaćanja.

Sve su to razlozi što je Ivica Todorić odlučio otvoriti kanal za komunikaciju s javnosti, što je sigurno, kaže komentator Novog lista Zdenko Duka, povezano i s eventualnim kaznenim progonom. „Todorić je 's ponosom' predao državi sve ono što je u životu stekao. Tada nije spominjao zločinačko povezivanje protiv njega", napominje.

Vlada ne zna tko je pisao Lex Agrokor?

„Ivica Todorić očito osjeća da bi mogao biti žrtvovan na oltaru lovoljublja i da je morao otvoriti komunikacijski kanal prema javnosti budući da su sad svi bitni komunikacijski kanali pod kontrolom Vlade Andreja Plenkovića, koju Todorić sad smatra neprijateljskom", kaže novinarka portala NovacZaSve.com i suradnica Deutsche Wellea Helena Puljiz. „Velike medijske kuće, koje je do jučer zakupom oglasnog prostora kontrolirao Ivica Todorić, danas kontrolira Vlada Andreja Plenkovića, pa je jasno kako on u tom prostoru - od pada - nema utjecaj kakav je imao. Kako je Todorić navikao na jednosmjernu komunikaciju, a i uvjeren je kako je on Hrvatskoj činio samo dobro, tako je i njegov blog naprosto jednosmjeran i upućen na kontrolu protoka informacija", dodaje.

Optužbe koje se pojavljuju u javnosti toliko su teške da bismo trebali međunarodne istražitelje da utvrde što se uopće dogodilo s Agrokorom, zbog čega, te tko je sve u tome sudjelovao, kaže Helena Puljiz. „Hrvatski politički i represivni sustav nije se u stanju pošteno pravno nositi sa slučajem Agrokor jer, prema informacijama koje su objavljene tijekom posljednjih 26 godina, a osobito od posrnuća kompanije, gotovo svi akteri političkog i pravosudnog sustava su u sustavnom sukobu interesa, a u njemu se presijecaju i neki međunarodni poslovni i politički interesi. Osim toga, iskreno sumnjam da je Ivica Todorić sve ovo vrijeme jedini vlasnik Agrokora“, dodaje.

Iako nema ništa sporno u tome da je Vlada na Lex Agrokoru po svemu sudeći počela raditi puno prije nego se o njemu počelo javno govoriti, na kraju krajeva, imati spreman zakon za slučaj da vam ustreba je ako ništa drugo, promišljeno, sporno jest tko je na tom zakonu radio i postoji li u tome, kako tvrdi Todorić, sukob interesa. Vlada odbija otkriti tko je radio na zakonu, pa je čak zastupniku Peđi Grbinu u svibnju odgovorila da „nema informaciju" tko je pisao zakon, što je skandalozan odgovor. Vlada na optužbe mora odgovoriti, a iako se protivila parlamentarnom istražnom povjerenstvu, ono bi moglo biti savršena dimna zavjesa.

„Biračima ne smeta lopovluk"

Zdenko Duka očekuje da će Vlada na optužbe odgovoriti barem djelomično nakon objave izvještaja revizije, te ističe da su argumenti da bi saborsko istražno povjerenstvo ometalo rad DORH-a gluposti, no napominje i da istražna povjerenstva kod nas „nikad nisu donijela neke naročite rezultate“. S time se slaže i Puljiz koja ističe da će povjerenstvo, ako se i osnuje, „služiti samo kupovini vremena i daljnjem manipuliranju javnošću". Ni Duka ni Puljiz ne očekuju ni da će ovaj rat oko Agrokora imati za posljedicu izvlačenje previše prljavog veša iz godina u kojima je Agrokor narastao u giganta koji prijeti urušavanjem gospodarstava cijele regije. „Bitne informacije iz svoje poslovne povijesti Ivica Todorić će otkriti samo ako odluči biti 'bombaš samoubojica', a to je malo vjerojatno", kaže Helena Puljiz. Duka tome dodaje da bi neke priče mogle isplivati, no pita se, kakva je korist od toga? „Znamo koliko je grijeha na HDZ-ovoj vlasti, na primjer, svih ovih 27 godina. Ali narod ih i dalje uredno bira na izborima. Govoreći generalno, njihovim biračima ne smeta lopovluk“, zaključuje komentator Novog lista i nekadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Mnogi upućeniji komentatori zaključuju da Todorić pokušava izvesti zamjenu teza te natjerati javnost da zaboravi da je njegov koncern ušao u blokadu prije nego je on potpisao primjenu Lex Agrokora. Njegovim tvrdnjama da koncern nije uopće bio u problemima malo tko vjeruje, a ponajmanje dobavljači i vjerovnici, od kojih su neki tu blokadu i inicirali. I dok prepucavanje traje, malo tko govori o tome na koliki će otpis duga morati pristati vjerovnici i dobavljači. Dok su do prije nekog vremena optimistično računali na povrat možda i 50 posto duga, sada se može čuti da će morati otpisati 70, možda i 80 posto svojih potraživanja. A pitanje je tko će to preživjeti.