Rekordna nezaposlenost u Hrvatskoj

Za predsjednika Republike Ivu Josipovića posebno je zabrinjavajuće kad su bez posla mladi, obrazovani ljudi u čije je školovanje uložen znatan novac. U Hrvatskoj je i sve više ljudi koji za svoj rad primaju minimalnu plaću od 2814 kuna brutto. No, predsjednik je istaknuo i još crnji problem. „Nažalost, od minimalne plaće ima manja plaća. To je nula kuna za rad. Nedopustivo je da u bilo kojoj zemlji, ljudi rade a da ne dobivaju plaću“, kazao je Josipović. Procjenjuje se kako trenutno u Hrvatskoj 80 tisuća ljudi radi a ne prima nikakvu naknadu za rad.

Novčanu naknadu za nezaposlenost u prosincu je, inače, koristila 83 121 osoba ili tek 26 posto od ukupnoga broja nezaposlenih. Visina naknade kao i vremenski rok njenoga korištenja ovisi o prethodnom radnom stažu, no ona nije nešto od čega se može živjeti, kao u pojedinim europskim državama.

Prividno rješenje – ugovori na određeno vrijeme

Analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić podsjeća kako je početkom godine, odnosno u siječnju, veljači i ožujku najveća nezaposlenost jer se kumulira i tzv. ciklička komponenta. „Trenutačno su svi pokazatelji koje imamo vrlo nepovoljni. Nezaposlenost kontinuirano raste i ne očekujemo da ova godina donese promjene u tom trendu. Promjene i popravljanje situacije očekujemo tek 2012.“, tvrdi Nestić.

Napominje da je prvi uzrok visoke nezaposlenosti u Hrvatskoj recesija, no problem zaposlenosti i nezaposlenosti u zemlji je, smatra Nestić, povezan s relativno nefleksibilnim radnim zakonodavstvom. Poslodavci taj problem „rješavaju“ velikim brojem ugovora o radu na određeno vrijeme, što je pak za radnike vrlo neugodna i stresna situacija.

Što se, pak, tiče službenih pokazatelja, oni govore kako je među novoprijavljenima na burzu rada bilo 11,2 posto onih koji prvi put traže posao. Najviše novoprijavljenih, koji su dakle već bili u radnom odnosu, došlo je iz prerađivačke industrije, građevinarstva, trgovine, pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. Kada je riječ o zapošljavanju, tu su predvodile Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb te Osječko-baranjska županija.

Ulazimo u crno razdoblje

U HZZ-u napominju da je od siječnja do prosinca 2010. zaposleno 146 627 osoba, što je za 23 832 osobe ili 19,4 posto više nego u istom razdoblju 2009. Kažu, također, da je rast nezaposlenosti usporen u odnosu na prethodnu godinu. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u prosincu 2010. imala je Splitsko-dalmatinska županija, a u odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama.

Za predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešu Severa svi su ti pokazatelji nastavak jednog te istog trenda. „U 2009. godini je izgubljeno 80 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu. Lani je, istina, izgubljeno manje radnih mjesta, ali i ovi posljednji podaci o nezaposlenosti trebaju brinuti. Tim više jer su poslodavci u jednoj od anketa najavili da će i tijekom ove, 2011. godine, dio restrukturiranja poduzeća provesti kroz smanjivanje broja radnika.“, upozorava Sever.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Z. Arbutina