Republika Moldavija: pobjeda za predsjednicu Sandu i EU

Drugi krug predsjedničkih izbora u Moldaviji u nedjelju (3.11.) na jednoj strani je obilježila rekordna izlaznost, pogotovo među moldavskom dijasporom. S druge strane izborni dan su zasjenili pokušaji ometanja izborne procedure, odnosno izborne manipulacije, te sustavne dojave o navodnim bombama postavljenima na brojnim biralištima, koja su zbog toga morala biti privremeno zatvorena, te očigledno masovniji broj organiziranih letova iz Turske i Rusije, kojima su, kako se pretpostavlja, transportirani birači.

Kratko prije ponoći objavljeni su neslužbeni rezultati: aktualna predsjednica Maia Sandu, proeuropski orijentirana političarka koja se zalaže za odlučne reforme po pitanju vladavine prava, pobijedila je s oko 55 posto osvojenih glasova. Njezin izazivač Aleksandr Stoianoglo, bivši državni odvjetnik koji je maknut s te pozicije zbog prigovora vezanih uz korupciju, osvojio je oko 45 % glasova. Njegovu kandidaturu su podržale proruske stranke.

Masivni pokušaji lažiranja izbora kojima se upravljalo iz Rusije, a koji traju već nekoliko mjeseci, time su doživjeli propast. Proeuropska perspektiva Moldavije je za sada osigurana. No, pretpostavlja se da bi rezultat izbora bio znatno povoljniji za Sandu da nije bilo hibridnih napada iz Rusije. Referendum oko kursa Moldavije po pitanju EU-perspektive prije dva tjedna je okončan vrlo tijesnim rezultatom, presudilo je samo oko 10.000 glasova u korist EU-a. Moldavske vlasti polaze od toga da je i glasanja o tom referendumu zasjenila masovna kupovina glasova u korist onih snaga koje se protiv integraciji Moldavije u EU.

„Naša zemlja je spašena"

Stopa izlaznosti je u drugom krugu predsjedničkih izbora iznosila oko 52 posto, što je rekord za Republiku Moldaviju, s obzirom na to da veliki broj biračica i birača ima velike „logističke" probleme u pokušaju dolaska na biračka mjesta – naime, jedan dio od oko 2,8 milijuna stanovnika te zemlje živi u separatističkoj proruskoj regiji Pridnjestrovlje, a stotine tisuća Moldavki i Moldavaca živi u inozemstvu, u nekoj europskoj zemlji. 

Maia Sandu je već prije ponoći izašla pred svoje oduševljene pristaše u središnjici stranke Akcija i solidarnost (PAS), koju je sama utemeljila. Nakon ponoći, kada su bili poznati prvi neslužbeni rezultati, ona je izašla pred novinare. Promuklim glasom je održala vrlo emotivan govor kojim se zahvalila ljudima u svojoj zemlji. Moldavske biračice i birači su, rekla je, ispisali povijest i „lekciju iz demokracije za udžbenike". Oni su, rekla je Sandu, „spasili našu zemlju", te su „ujedinjeni pobijedili one koji su nas htjeli prisiliti na poraz".  Posebno se obratila ljudima u dijaspori., „Vi ste nevjerojatni", rekla. I dodala: „Vi ste pokazali da je vaše srce u našoj zemlji."

Samokritična predsjednica

Predsjednica je u svom govoru u više navrata rekla da čuje i kritične glasove, odnosno „glasove onih koji su drugačije glasali". U jednom trenutku je nakratko prešla sa službenog rumunjskog jezika na ruski, te kazala kako sve građanke i građani zemlje neovisno o etničkoj pripadnosti i jeziku koji koriste žele „živjeti u slobodi, blagostanju, u demokraciji i ujedinjenom društvu".

Maia Sandu je ponovila sve teške prigovore koje je imala i nakon prvog kruga izbora, odnosno tijekom predizborne kampanje. Radilo se, kako je rekla, o „neviđenom napadu" na Moldaviju, o pokušaju da se „prljavim novcem kupi glasove birača", odnosno o „miješanju stranih snaga i kriminalnih skupina" u izborni proces. Samokritično je dodala da dosadašnja brzina reformi po pitanju vladavine prava nije bila zadovoljavajuća. „Moramo brže provesti reforme i konsolidirati našu demokraciju", zahtijevala je predsjednica.

Uskoro rekonstrukcija vlade

Predsjednica i vlada koju ona podržava nalaze se pod velikim pritiskom, od njih se puno očekuje u Moldaviji. Maiu Sandu doduše već godinama prati glas da je apsolutno nepotkupljiva, da je osoba od integriteta i da je odlučna reformatorica. No, kao predsjednica zemlje ima samo ograničene ovlasti. Tijekom iduće godine u Republici Moldaviji se održavaju parlamentarni izbori. Ako vlada premijera Dorina Receana, saveznika državne predsjednice Sandu, do tada biračima ne uspije podastrijeti bolju socijalnu politiku i više reformi pravosudnog sustava i mjera u borbi protiv korupcije, u opasnosti je i proeuropski kurs te zemlje. Već uskoro bi se, kako je najavljeno, trebala dogoditi rekonstrukcija vladinog kabineta, najavljuje se smjena brojnih ministara.

Konkurent Maie Sandu Aleksandr Stoianoglo tijekom izborne večeri se dva puta, i to vrlo kratko, obratio medijima. Rekao je da poštuje svaki glas, te je pozvao na to da se „sačuva mir", odnosno založio se za „kraj mržnje i podjela". U tom trenutku su se glasovi još brojali i on je vrlo tijesno vodio, ali je ostavio dojam kao da naslućuje da ipak neće pobijediti. Najavio je da će se tijekom današnjeg ponedjeljka očitovati o ishodu izbora. U stranačkoj centrali proruskih socijalista (PSMR), koji su podržali Stoianoglovu kandidaturu, a gdje se sinoć i obratio medijima, već je i prije ponoći bilo poprilično pusto.

Geopolitički izbor

Na moldavskom javnom RTV-servisu komentatori su se složili oko toga da su ovi izbori imali „geopolitički" karakter, odnosno da se Republika Moldavija na njima trebala odlučiti između Rusije i perspektive u demokratskoj Europi. Većina komentatora je bila složna i oko ocjene da su izbori prošli u znaku „kriminalnih akcija bez presedana" protiv Republike Moldavije.

„Rusija i kriminalna skupina Ilana Shora su uložili svotu koja odgovara 1 posto našeg BDP-a kako bi utjecali na ishod izbora, bilo je ogromnog pritiska i ogromne količine dezinformacija i manipulacija", rekao je primjerice Valeriu Pasa, predsjednik organizacije civilnog društva Watchdog. Od vlasti je zatražio odlučnu akciju protiv „varalica poput Shora".

Opomena europskim partnerima

Moldavsko-izraelski poslovni čovjek Ilan Shor je jedan od glavnih aktera u aferi oko „milijardske pljačke". Radilo se o krađi oko milijarde eura iz tri moldavske banke u razdoblju između 2012. i 2014. Shor je pravomoćno osuđen na 15-godišnju kaznu zatvora, ali je pobjegao u Izrael. U međuvremenu živi u Rusiji. Sumnja se da je on, zajedno s ruskim tajnim službama, organizirao izbornu manipulaciju, odnosno kupovinu većeg broja glasova u Moldaviji. Pretpostavlja se da se radilo i do 300.000 glasova na posljednjim izborima, odnosno referendumu. 

Publicist Nicolae Negru je o tome rekao da je Republika Moldavija postala svojevrsni poligon za takve eksperimente po pitanju manipulacija. Ali dodaje da se također mora zapitati zašto moldavske vlasti nisu spriječile manipulaciju tih razmjera, iako su već odavno znale za nju?

Politolog Iulian Groza iz moldavskog Instituta za europsku politiku i reforme (IPRE) je dodao da se ne smije podcijeniti razmjere manipulacije, odnosno „rafinirane instrumente Rusije" koji su pritom korišteni. „Rusija u našoj zemlji, a ni drugdje u Europi neće s tim prestati”, smatra Groza: „Takva praksa i ta iskustva u našoj zemlji bi trebala dati povoda za razmišljanje i našim europskim partnerima.”