Političke igre oko 9. siječnja

9. siječnja, Dan Republike Srpske (RS), i 2017. godine se obilježava uz međusobne bošnjačko-srpske optužbe i oštru nacionalističku retoriku. Jedni tvrde da 9. siječnja nije sporan kao entitetski praznik, dok drugi, pozivajući se na odluku Ustavnog suda BiH, ističu da je riječ o političkoj provokaciji. Sve protječe u znaku pojačanih napetosti u regiji, posebno u BiH gdje su nakon referenduma o Danu RS-a i oštre predizborne kampanje pogoršani odnosi između nacionalnih lidera. Situaciju komplicira i namjera srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da prije prvog službenog posjeta Sarajevu, najavljenog za veljaču 2017. godine, u ponedjeljak (9.1.) u Banjaluci sudjeluje u obilježavanju Dana RS-a. Bošnjački politički lideri smatraju da je to izraz nepoštivanja institucija BiH, posebno Ustavnog suda ove zemlje koji je ranije osporio spomenuti referendum i 9. siječnja kao Dan RS-a.

„Gospodin Nikolić bi trebao doći u veljači u Sarajevo. Kada je u pitanju dolazak u Banjaluku, javno bih ga zamolio da razmisli o toj stvari. Dobrodošao je uvijek, ali radi boljih odnosa na koje se svi zaklinjemo, neka razmisli o činjenicama", rekao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović za regionalnu N1 televiziju, ističući da je 9. siječnja kao praznik ukinut odlukom Ustavnog suda BiH. Tomislav Nikolić je odgovorio da će ipak doći u Banjaluku, da „Bakir Izetbegović ne predstavlja BiH" i da bi se nakon događaja u Srebrenici, gdje je srbijanski premijer Aleksandar Vučić gađan kamenjem, Izetbegović trebao „pokriti ušima".

Što je interes Nikolića?

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća da su srbijanski politički predstavnici i prethodnih dvadesetak godina dolazili u Banjaluku na obilježavanje 9. siječnja, na što ih obvezuju i posebni odnosi Srbije i RS-a. On dodaje da se Srbija, odnosno njeni predstavnici, u ovom slučaju ponašaju u skladu sa svojim političkim opredjeljenjima, a ne unutarnjopolitičkim prilikama u BiH.

„Sada je stvorena napeta atmosfera oko odluke Ustavnog suda BiH, a Nikolić bi, vjerojatno, imao mnogo problema u Srbiji da nije ove godine došao u Banjaluku. Činjenica je da odnosi između Tomislava Nikolića i Bakira Izetbegovića kao predstavnika srbijanskih, odnosno bh. institucija već nekoliko godina nisu dobri. Sada je na Izetbegoviću da objasni o čemu se tu radi i kako da se ponaša prema Srbiji. BiH u posljednje vrijeme ima komplicirane odnose sa susjedima, a vidimo da ne prolazi ni inicijativa Mladena Ivanića o trilateralnom sastanku. Točno je da je veći dio međunarodne zajednice podržao odluku Ustavnog suda BiH, ali se ta odluka u RS-u ne poštuje, jer to nije jedina odluka ovog suda koja u praksi nije provedena. Svjestan sam da obilježavanje 9. siječnja u BiH izaziva mnoge konflikte. Ne radi se samo o nazočnosti Tomislava Nikolića, već i sudjelovanju Oružanih snaga BiH. Ako vojska BiH ne odražava i interese RS-a, to bi moglo izazvati nove probleme u ovoj zemlji. Sve bi to mogao biti uvod u jedan novi politički konflikt iz kojeg će biti teško izaći. Iznoseći ove stavove, govorim i o jednom općem osjećaju u Banjaluci. Imajući u vidu ove, ali i druge aspekte krize u BiH, bojim se da se ovoj zemlji crno piše", kaže Šolaja za Deutsche Welle.

Sporno sudjelovanje vojske

Iako u Predsjedništvu BiH o tome nije bilo suglasnosti, počasna jedinica OS BiH je, na zahtjev predsjedavajućeg državnog Predsjedništva Mladena Ivanića, postrojena u Banjaluci u nedjelju (8.1.) prilikom odavanja počasti poginulim pripadnicima bivše Vojske Republike Srpske (VRS). Ivanić je kazao kako preuzima odgovornost za eventualne posljedice, jer „ima pravo na postrojavanje počasne jedinice". Radi se o pripadnicima Trećeg pješadijskog puka OS BiH koji baštini tradiciju bivše VRS. Ivanić podsjeća da je nakon odluke Ustavnog suda BiH u Skupštini RS-a donesen novi zakon o 9. siječnju koji „nitko nije osporio". Rečeno je da počasna jedinica OS BiH ipak neće sudjelovati u svečanoj smotri 9. siječnja u Banjaluci.

Političku krizu u BiH produbile su i izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika o „samostalnoj RS" te najave novih referenduma. Analitičari tvrde da je to rezultat neadekvatne reakcije međunarodne zajednice, u prvom redu Ureda visokog predstavnika u BiH. „Sasvim je sigurno da su Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ohrabreni provedbom neustavnog referenduma o Danu RS-a bez sankcija", kaže za Deutsche Welle politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić. On vjeruje da će u BiH „sigurno biti novih referenduma", podsjećajući da to najavljuju vlasti, ali i oporba u RS-u.

Novi referendumi u 2017.?

„Imajući na umu da je održavanje referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH već izglasano u Narodnoj skupštini RS-a, ne postoji niti jedna prepreka da se on aktivira. Bojim se da će se sve strane, barem u RS-u, koristiti referendumima kako bi se ostvarili politički bodovi. To su potvrdili i rezultati lokalnih izbora, nakon što je referendum o 9. siječnju stavljen u funkciju predizborne kampanje. Ukoliko međunarodna zajednica, a posebno Sjedinjene Američke Države, ne preuzmu značajniju ulogu u smislu nazočnosti u BiH, bojim se da bi referendumska pomama mogla izazvati ne samo veću i dublju krizu, nego i nešto što bi moglo implicirati i sukobe", upozorava Terzić.

Naš sugovornik ističe da je zato najveći prioritet za BiH aktivacija MAP-a (Akcijskog plana za članstvo u NATO) i nastavak puta prema punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Iz NATO štaba u Sarajevu u međuvremenu je priopćeno da nijedan pripadnik OS BiH ne smije sudjelovati u manifestacijama obilježavanja 9. siječnja jer su „pripadnici OS BiH položili zakletvu da će braniti ustavni poredak BiH".

Reforma obrane u BiH provedena je pod supervizijom NATO-a. Ona je, pored ostalog, podrazumijevala ukidanje entitetskih vojski (VRS i Vojske Federacije BiH) te stvaranje zajedničkih oružanih snaga (OS BiH). U okviru reforme obrane, a u skladu s ranijim političkim opredjeljenjima u BiH i oba njena entiteta, predviđeno je da ova zemlja ispuni uvjete za prijam u punopravno članstvo NATO-a.