Rješenje za sjever Kosova – ipak autonomija?

Predstavnici međunarodne zajednice sve više nude razne vrste planova, ideja ili jednostavno glasnih razmišljanja na temu političkog rješenja za sjever Kosova. Posljednja u nizu takvih ideja potekla je od Stefana Lehnea, iz zaklade Carnegie Endowment za međunarodni mir, koji je naveo da bi tehničke pregovore Beograda i Prištine trebalo usmjeriti na politički kolosijek. Ti pregovori bi se prije svega trebali pozabaviti pitanjem autonomije sjevera Kosova.

Međunarodni probni baloni

„Tehnički dijalog je na neki način već iscrpljen i sasvim je sigurno da u međunarodnoj zajednici razmišljaju o slijedećoj fazi tih pregovora“, kaže za Deutsche Welle Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih znanosti. U tom kontekstu trebalo bi i promatrati neke nove ideje za rješavanje problema sjevera Kosova. „Izjave Stefana Lehnea su u tom smislu neka vrsta probnog balona“, ističe Simić i dodaje: „No, meni se čini da u ovom trenutku niti u Prištini ne postoji volja da se Srbima ne sjeveru da autonomija, niti bi Srbi na sjeveru Kosova željeli živjeti u autonomiji pod vlašću Prištine. Mislim da tu stvari neće tako lako ići i da će to za jedno duže vremensko razdoblje zaustaviti i dijalog, odnosno odložiti početak pregovora o članstvu u EU između Beograda i Bruxellesa. Name, ne verujem da će bilo koja vlada poslije ovih izbora biti u stanju tako lako produžiti i prihvatiti tu visoko postavljenu prepreku na putu prema EU, bar sudeći po onome što čujemo od stranaka u predizbornoj kampanji, gdje se Kosovo sve više stavlja u prvi plan u odnosu na članstvo u oslabljenoj EU“.

Tko je za autonomiju?

„Zapadne sile su se sada odlučile ozbiljnije pozabaviti pitanjem sjevera Kosova, između ostalog i zbog snažnijeg angažiranja Rusije na zapadnom Balkanu“, ocjenjuje za DW Ognjen Pribićević, iz Instituta društvenih znanosti. „Autonomija sjevera je najvjerojatnije vrhunac koji se može trenutno ostvariti, kaže Pribićević i dodaje kako je sada pitanje hoće li to biti dovoljno za tamošnje Srbe i Beograd.
„Teško je računati da će Priština odustati od svojih pretenzija prema sjeveru, ali sam isto tako siguran da niti Beograd neće odustati od svog stava. U tom smislu mislim da je nešto poput tog dvojnog suvereniteta možda najrealnije rješenje; gdje bi zapravo ove osnovne djelatnosti, obrazovanje, školstvo, pravosuđe, bile u rukama ljudi koji tamo žive, i koji bi isključivo odlučivali što će se na tim područjima događati. Takve autonomije već postoje, i to nije nešto čime se Europa nije susretala“, kaže Pribičević.

Važna kontrola institucija

Pitanje autonomije se susreće s nekom vrstom političke kontradikcije. S jedne strane se traži raspuštanje paralelnih institucija, a pretpostavlja se da će nekakva autonomija podrazumijevati i neke autonomne institucije. Ognjen Pribićević drži kako to zaista zvuči kao paradoks, ali da je ključno pitanje zapravo tko kontrolira te institucije: „ Naravno, autonomija podrazumijeva institucije. Ali upravo je pitanje tko ima autoritet nad tim institucijama, i tu se rješenje po meni kreće samo ka nekom dvojnom suverenitetu, paralelnom suverenitetu, duplom suverenitetom; znači, nešto što bi omogućavalo i Beogradu i Prištini reći: mi to kontroliramo. Inače, ako toga ne bude, tu nema rješenja za taj problem. Dugoročno, niti jedna ni druga strana neće od toga odustati, bez obzira na „mrkve“ koje im se budu nudile. I kao što smo vidjeli u slučaju regionalnog predstavljanja, moguće je napraviti rješenje gdje obje strane tvrde da su one pobjedile“.

Utjecaj Moskve

„Sigurno je da Zapad želi Kosovo „skinuti s dnevnog reda“, ali je isto tako jasno da Moskva ima svoje viđenje problema Kosova“, kaže Predrag Simić. „Rusija želi da Srbi s Kosova razgovaraju s položaja snage a ne slabosti i pitanje sjevera Kosova pri tome vidi kao pitanje svog međunarodnog prestiža“, ocjenjuje Simić.
„Sve te političke ideje naravno ne znače da će zapadne sile odustati od neovisnosti Kosova, ali isto tako se više ne govori samo da je Kosovo završena stvar, i da tu više nema daljnje priče“, zaključuje Pribićević.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg.ured: Željka Telišman