Ropstvo u domaćinstvima diplomata

Pogodnosti trgovine ljudima ne iskorištavaju samo ljudi iz "crvenog miljea". I u privatnim domaćinstvima ljudi iz "finijeg društva" ponekad ponižavaju i nevjerojatno iskorištavaju svoje zaposlenike.

Okrutna stvarnost usred berlinskog izobilja

Dewi Ratnasari se nadala boljem životu. Ona je iz Indonezije, preko Saudijske Arabije, došla u Njemačku, gdje je dobila posao kao služavka u obitelji diplomata iz saudijskog veleposlanstva. No njezine se nade nisu ispunile. Čim je došla, oduzeta joj je putovnica, nije smjela napuštati kuću niti održavati bilo kakve kontakte, čak ni s vlastitom obitelji. I po 18 sati dnevno morala je teško raditi u domaćinstvu sedmoročlane obitelji, spavala je na podu jedne od dječjih soba, bez madraca. I to još nije bilo sve.

"Često, skoro redovito, udarala su je redom sva djeca i ostali članovi obitelji, rukom ali i raznim predmetima. Vrijeđali su je, ponižavali, a najgore što se meni u tom ponižavanju čini, a što nam je ispričala gospođa Ratbasari, je da joj se nisu obraćali njezinim imenom, već su je nazivali 'govnom'", priča Nivedita Prasad iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Ban Ying u Berlinu. Tamo je ova jadna Indonežanka uspjela pobjeći pod teškim uvijetima i tek uz pomoć nekog tko se sažalio nad njom.

Ovo je posebno težak slučaj, čak i za organizaciju Ban Ying. Ova organizacija za pomoć ugroženima, koja godišnje obrađuje po desetak slučajeva, ne samo da ima iskustva s trgovinom ljudi i eksploatatorskim odnosom poslodavaca u Njemačkoj, već posjeduje i razne informacije koje dobiva suradnjom s različitim nevladinim organizacijama po cijeloj Europi. Nivedita Prasad objašnjava koji je klasični problem s kojima se neke žene suočavaju u obiteljima diplomata: "One moraju znatno više raditi no što bi zapravo trebale. Obično se radi o takvim stvarima, koje su već same po sebi loše, ali bar se ne radi o tjelesnom nasilju ili poniženjima i uvredama".

Bečki sporazum

A nisu samo udarci i zabrana kretanja teška povreda ljudskih prava. I brojni prekovremeni sati uz najnižu nadnicu krše gospodarska i socijalna ljudska prava i odgovarajuće nacionalne zakone u svim europskim zemljama. No ta svoja prava žene koje rade po domaćinstvima diplomata često ne mogu ostvariti. Jer po Bečkom sporazumu iz 1961. diplomatskom se osoblju bilo koje zemlje osigurava diplomatski imunitet. I ni u jednoj zemlji se do sada nisu našle mogućnosti da se u ovakvim slučajevima osiguraju prava namještenika.

Dewi Ratnasari bi mogla, barem je tako zamišljeno Bečkim sporazumom, zadovoljštinu za svoje patnje potražiti na sudu u Saudijskoj Arabiji. No to je tek teoretska mogućnost, jer kako da ona do tog suda dođe, bez putovnice i bez novca? Heike Raabe iz Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu kaže kako je ta mogućnost potpuno bezizgledna: "Činjenično i pravno to je jednostavno nemoguće. To znači da imamo situaciju u kojoj gospođa Ratnasari pravdu za sebe ne može potražiti nigdje na svijetu".

Pomoć iskusnih aktivista

Heike Raabe je našla jednog iskusnog njemačkog odvjetnika za radno pravo koji je za Dewi Ratnasari uložio tužbu na sudu u Berlinu. U njoj je zatražio povrat neisplaćenih plaća, isplatu prekovremenih sati i odštetu za duševnu bol. Sveukupno 70.000 eura. Osim toga, uložena je i tužba za trgovinu ljudima u svrhu iskorištavanja njihova rada. 14. lipnja je Sud za radno pravo u Berlinu je odlučio protiv tužiteljice, zbog diplomatskog imuniteta poslodavca.

Dewi Ratnasari, kojoj to nije pravo ime, i koja taj pseudonim koristi i u tužbi, u međuvremenu se vratila natrag kući u Indoneziju. Svoju zaostalu plaću dobit će uz pomoć donacija iz Organizacije Ban Ying, a pravo na tužbu je preuzela njemačka aktivistica za ženska prava Heide Pfarr, što je dobar način da se žrtva zaštiti od daljnjih pritisaka, kažu u Ban Yingu: "To znači da ukoliko je netko pokuša podvrgnuti pritisku u Indoneziji, ona može pokazati svoj ugovor kojim se odriče prava na tužbu, i u kojem na indonezijskom i na arapskom piše da ona više nikako ne može utjecati na ovaj proces".

Autorica: Ulrike Mast-Kirschning/ S. Kobešćak

Odg. ur.: D. Dragojević