RS i izvorni Dayton: odcjepljenje ili disolucija BiH?

Inzistiranje Republike Srpske (RS) na povratku na „izvorni Dayton“, logički je suprotno zaključcima Narodne Skupštine RS-a (NSRS) u kojima se zahtijeva odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, jer upravo „izvorni Dayton“ predviđa da stranci budu sastavni dio najviše sudske instance u BiH. Osim toga, kako u izjavi za Deutsche Welle tvrdi sudionik mirovnih predgovora u Daytonu Ivo Komšić, u BiH se Dejtonski sporazum „nakaradno“ tumači.

„Tako ga tumače ljudi koji i ne znaju što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sve što se od 1995. godine događalo u skladu je s Dejtonskim sporazumom, barem kada je u pitanju prijenos nadležnosti s entitetskih na državnu razinu. Ta mogućnost je predviđena Dejtonskim sporazumom i sve te odluke su prošle u nadležnim entitetskim i državnim razinama vlasti“, kaže Komšić.

Na potezu je Tužiteljstvo BiH

„Ovo što se sada radi, i što Dodik već odavno pokušava, zapravo je rušenje Dejtonskog sporazuma. Prema Daytonu, entiteti su dio BiH i oni mogu postojati i funkcionirati samo unutar BiH. Entiteti ne mogu preuzeti ingerencije države i nisu pravni ni politički nasljednici Republike BiH. Oni koji ruše Dejtonski sporazum i destabiliziraju BiH moraju biti sankcionirani od strane OHR-a - Ureda visokog predstavnika u BiH, odnosno Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. Mislim da Milorad Dodik nikad i nije pročitao Dejtonski sporazum. To je okvirni sporazum za mir u BiH i onaj tko narušava Dejtonski sporazum narušava i mir u BiH“, pojašnjava Komšić.

Profesor Ivo Komšić naglašava da je na sceni i „rušenje Ustava BiH". „A oni koji ruše Ustav moraju biti predmet pravosudnih organa. Krajnje je vrijeme da naše pravosuđe počne raditi svoj posao i da procesuira one koji ruše Ustav. Pravosuđe i međunarodna zajednica, odnosno Ured visokog predstavnika i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira moraju čuvati vrijednosti Dejtonskog sporazuma", kaže Ivo Komšić.

Problem su asimetrična rješenja u entitetima

I potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić vjeruje da su zaključci NSRS „antidejtonski i suprotni Ustavu BiH“ i da ugrožavaju mir. On je za Deutsche Welle komentirao i činjenicu da su u Skupštini RS-a usvojeni zaključci koji zadiru u suštinu Daytona, unatoč protivljenju Bošnjaka koji su konstitutivni u RS-u.

„Put za rješavanje problema je ukidanje asimetričnih rješenja u ustavima entiteta i davanje prava Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, kakva imaju Srbi u entitetu Federacija BiH. Da su Bošnjaci i Hrvati imali prava kroz Vijeće naroda, kakva imaju konstitutivni narodi kroz klubove naroda u Federaciji, ne bi bila ni usvojena antiustavna i diskriminirajuća rješenja u zakonima u RS-u, na koja je kasnije upućena apelacija Ustavnom sudu BiH. Jednaka ustavna rješenja anulirat će potrebu podnošenja apelacije pred Ustavnim sudom BiH, jer bi se zaštita, koja se traži od Ustavnog suda, mogla ostvariti kroz entitetski proces donošenja zakona i drugih akata“, kaže Salkić.

Opet Memorandum SANU?

Politolog i stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić kaže da sporni zaključci NSRS „nisu provedivi bez primjene sile kao i da Dodik "tu silu ne posjeduje". Ipak,nastavlja Hadžidedić, "u pitanju je strategija koja nema za cilj secesiju koja je protiv međunarodnog prava, nego disoluciju BiH do koje bi se dovelo postepenom paralizom svih njenih institucija, a to nije protiv međunarodnog prava“.

Hadžidedić vjeruje da Dodik djeluje prema instrukcijama iz Beograda, i to, kako kaže, upravo onako kako je to opisano u dokumentu iz 2011. godine pod nazivom „Memorandum SANU 2“ (SANU – Srpska akademija nauka i umjetnosti). Tekst dokumenta objavilo je više medija u BiH među kojima i Al Jazeera Balkans pod naslovom: „Drugi memorandum SANU-a: Upute za udar na BiH".

U tekstu se, između ostalog, navodi: „Vrlo je značajno da političari u RS-u jasno stave do znanja javnosti i međunarodnoj zajednici da BiH ne smatraju kao jedinstvenu državu, već kao zajednicu dva teritorija koji trenutno čine cjelinu. A tu cjelinu treba što češće nazivati neprirodnom, nametnutom, nemogućom... Koristiti sve mehanizme da se oba doma Parlamenta BiH maksimalno onemoguće u radu, obezvrijede i obesmisle na sve moguće načine. Sprečavati i donošenje onih zakona koji se ne smatraju bitnim i ne predstavljaju nikakvu prijetnju RS-u. Ovo je jedno od značajnijih sredstava za dokazivanje teze o nemogućnosti funkcioniranja zajedničkih institucija.“

Pogoršanje odnosa BiH i Srbije

Retorika između vodećih političara BiH i Srbije u međuvremenu je pooštrena. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su se i u Bruxellesu na neformalnom susretu lidera Europske unije i zapadno-balkanskih država „sporječkali“ oko Ustavnog suda BiH, Kosova, RS-a... U rasprave o Ustavnom sudu susjedne BiH potom su se, putem srbijanskih medija, uključili i Ivica Dačić i Aleksandar Vulin, koji su se uključili u diskusiju o pitanju vlasništva u BiH i nadležnosti države i entiteta. Očekivano, uslijedio je odgovor iz Komšićeve Demokratske fronte: „Niti će biti Ustavnog suda po želji Beograda, niti će proruska koalicija uspjeti u planovima razbijanja BiH."

Inače, u zaključcima NSRS-a se, pored privrženosti „izvornom Daytonu", nalaže i definiranje „entitetskih granica", nakon čega se otvorila rasprava o tome mogu li entiteti uopće imati granice. Federalni premijer Fadil Novalić nije povjerovao premijeru RS-a Radovanu Viškoviću da je entitetsko „razgraničenje“ neophodno iz praktičnih potreba lokalnog stanovništva, a nisu pomogle ni tvrdnje da se na entitetskim crtama „neće dizati nikakvi zidovi“. U zaključcima NSRS-a se konstatira i da su visoki predstavnici i ustavni sud „kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH", dok se čelnicima RS-a nalaže obustava donošenja bilo kakvih odluka u organima BiH.

Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije, kao i delegacija Europske unije u BiH, zajednički su reagirali na posljednje događaje u BiH – priopćenjem u kojem osuđuju „jednostrano povlačenje iz institucija ili blokiranje procesa donošenja odluka", dok je Ured visokog predstavnika ranije priopćio da je Ustavni sud BiH „kamen temeljac na kojem počiva ustavni okvir BiH“.