Rumunjski povratak "nacionalnoj kulturi"

Andrei Marga je već svašta bio u svom životu: prije 1989. je bio istaknuti dužnosnik socijalističke udruge studenata. Postao je profesorom filozofije, a i nakon pada socijalizma njegova zvijezda se nije ugasila. Postao je rektorom sveučilišta, a nakon toga i ministar - prvo obrazovanja, nakon toga i vanjskih poslova.

Od rujna 2012. je imenovan direktorom rumunjskog instituta za kulturu ICR, najvažnije kulturne institucije u zemlji. Jedva što je dospio na novu dužnost, već je u razgovoru za jednu televizijsku postaju predstavio svoje poimanje kulture svoje zemlje: "Mi trebamo opet jedan prirodan koncept kulture." To pak znači za njega prije svega promicanje dostignuća rumunjskog podrijetla, a gledatelje je i konkretno podsjetio: "Koliko ljudi zna kako je znanost o pećinskim životinjama osnovana u Rumunjskoj ili da je radijator izum iz Transilvanije?"

Iako su nakon te izjave Margu mnogi liberalni mediji proglasili "trgovačkim putnikom za centralno grijanje", predsjednik nacionalnog Kulturnog instituta je dovoljno važna funkcija da može nastaviti sa svojom politikom. Objavio je kako je u institutu "završeno s eksperimentima" i kako će se, pod njegovim vodstvom, "konačno" opet vratiti "sveopće priznatim i poznatim djelima nacionalne kulture".

Podrška političkog vrha "nacionalnoj kulturi"

Zapravo, ta restauracija nacionalizma je i ideološki potpuno "na liniji" vladajuće koalicije triju stranaka, socijalno liberalne unije. Ona ionako u Rumunjskom parlamentu raspolaže dvotrećinskom većinom i iz njihovih krugova se čuju pozivi kako se treba prestati s "ne-rumunjskim" i vratiti se naciji i tradiciji.

U toj koaliciji je osobito Nacionalna liberalna stranka - čiju iskaznicu ima i Andrej Marga - najglasnija u svojim pozivima na nacionalizam i protiv Europe. Ali podrška stiže i sa samog vrha, pa tako i socijaldemokrat i premijer Victor Ponta u Rumunjskoj upozorava na "kolonijalnu politiku Bruxellesa" i poziva građane da se vrate "rumunjskoj časti". To ga naravno ne smeta da se u inozemstvu predstavlja kao veliki Europljanin.

Žalosno je kako je upravo taj nacionalni kulturni institut donedavno bio upravo primjerna institucija Rumunjske. Na njegovom čelu je dugo godina bio filozof Horia-Roman Patapievici koji je uspio tu instituciju odvojiti od utjecaja vlasti i otvoriti je novim kulturnim trendovima.

Ušutkati nepodobne

To je otišlo predaleko vladi Victora Ponte pa je tako prošle godine dekretom "vratio" ovaj institut pod potpun nadzor parlamenta. To je natjeralo Patapievicija da, u znak prosvjeda, podnese ostavku prošlog kolovoza - ali se čini kako je vladajuća koalicija upravo to i željela.

Jer nakon njegove časne ostavke, u rumunjskim medijima naklonjenima vladi je započela prava hajka protiv ovog intelektualca, prozivajući ga "rasipnikom" i "prevarantom". Kad je na čelo te institucije došao poslušnik Marga, počela je i "čistka" među osobljem instituta koji su možda još mogli razmišljati slično kao bivši šef.

Jer "čistio" se i program koji će podržavati ova nacionalna kulturna institucija: mnogim projektima, pa čak i festivalima koji su uživali međunarodnu pozornost, otkazana je podrška i novčana potpora. Umjesto toga, Marga se sjetio nacionalnih "veličina" poput spisatelja Dumitrua Radua Popescua - uvelike hvaljenog već za vrijeme komunizma, predsjednika Udruge književnika za vrijeme Ceausescua i svojedobno čak člana Centralnog komiteta Komunističke partije Rumunjske.

Skandal u Parizu

Naravno da se pisci Rumunjske dobro sjećaju, tko je i što je bio Popescu pa je to nedavno dovelo i do skandala na salonu knjiga u Parizu. Naime, ove godine je zemlja-partner bila Rumunjska - i naravno, tamošnji nacionalni kulturni institut pa je zato čitav niz spisatelja i rumunjskih intelektualaca otkazao posjet Parizu zbog "službene" kulturne politike njihove zemlje.

Ni bivši direktor instituta, Patapevici ne šuti o promjenama u instituciji kojoj je bio na čelu: "Vladajuća koalicija je uništila kulturni institut, i to mješavinom nacionalizma, populizma, inkompetencije, klijentelizma i gluposti. Pod Margom je ICR opet postao državna služba koja odlučuje, što je u suvremenoj rumunjskoj kulturi 'nacionalno', a što nije."

Jer po mjerilima novog šefa instituta, nipošto nije jasno: dok se sad slavi pisac i komunistički funkcionar, za skladatelja Georgea Enescua jedva da ima vremena i novca. Teško je čak i Margu reći da on nije nacionalna znamenitost - njegov portret je na novčanici od pet leia, ali praktično ne postoji nekakva cjelovita zbirka njegovih djela. Štoviše: kuća u kojoj je Enescu neko vrijeme živio u Mihaileniju, selu na sjeveru zemlje danas propada i služi kao skladište za krumpire. Nije čak niti proglašena spomenikom kulture, a čak i glasovita rumunjska pijanistica Raluca Stirbat upozorava da "ako se ubrzo nešto ne učini, ta kuća se više neće moći spasiti".

I onda još i - "cinkaroš"

Takvih primjera ima mnogo, od djela nekih kipara koja propadaju pa do dvoraca i drevnih imanja koja se ostavljaju da trunu. Publicist Sorin Serb može još dugo nabrajati zapostavljene nacionalne vrijednosti, ali mu je i jasno, kako se uopće mogla dogoditi takva recesija u kulturi njegove zemlje: "U kulturnoj politici se već dugo osjeća politizacija, ali je i tisuće intelektualaca otišlo iz Rumunjske posljednjih godina. Otjerala ih je gospodarska kriza, ali i neznanje koje je uzdignuto na razinu institucije."

Da stvar bude još ljepša, nedavno je otkriveno kako se direktor Nacionalnog instituta za kulturu Rumunjske Andrei Marga svojedobno doista na čudan način "bavio" kulturom u svojoj prošlosti. Naime - kao doušnik zloglasne rumunjske tajne službe Securitate. Tako su nađeni spisi o boravku američke antropologinje Katherine Verdey sedamdesetih i osamdesetih u Rumunjskoj. Tom prigodom se susrela i s Andreiom Margom - koji je detaljno javio komunističkoj tajnoj službi svaku riječ i svaki detalj o boravku američke znanstvenice.