Rusija (ipak) neće uništiti svoj plutonij

Ruski parlament Duma ove srijede (19.10.) odlučuje o prijedlogu zakona koji je prije svega u inozemstvu podigao dosta prašine. Radi se o prekidu sporazuma između Rusije i SAD-a o uništavanju dijela plutonija koji se koristi u vojne svrhe. Ruski predsjednik Vladimir Putin je to najavio već početkom listopada i nema sumnje da će taj zakon Duma i potvrditi, obzirom da tamo Putinova stranka "Ujedinjena Rusija" ima dvotrećinsku većinu. Dapače, moguće je čak da odluka bude donesena jednoglasno. I u gornjem domu parlamenta, Savjetu Federacije je gotovo izvjesna potvrda prijedloga zakona, tako da bi zakon mogao na snagu stupiti već za koji tjedan.

Sporazum između ruskog državnog atomskog koncerna "Rosatom" i američkog Ministarstva za energetiku je postignut koncem 1990-ih i potpisan 2000. godine. Njime je dogovoreno uništavanje po 34 tone plutonija koji bi se potencijalno mogao koristiti u vojne svrhe na obje strane. To izuzetno radioaktivno nasljeđe hladnog rata više nije trebao niti jednoj strani nakon što su ionako dogovorili smanjivanje količine svog atomskog oružja, a njegovo čuvanje je ionako bilo skupo.

Za Moskvu, kriv je Washington

Putin je za svoju odluku naveo dva razloga: jedan formalni i jedan geopolitički. Kao prvo, Putin tvrdi kako se Washington nije pridržavao načina uništavanja kakav je dogovoren i određen protokolom iz 2010. Po njemu, Putin tvrdi da je bilo dogovoreno plutonij pustiti da izgori u atomskim reaktorima (elektranama) nakon čega više ne bi bio upotrebljiv za nuklearno oružje. Rusija je izgradila jedan pogon u kojem se plutonij najprije miješa s uranijem da bi onda ta mješavina poslužila kao gorivo u jednoj atomskoj elektrani iza Urala. Sjedinjene Američke Države nemaju takvih postrojenja i odlučile su njihov dio plutonija skladištiti ispod zemlje. Po mišljenju Rusije, to je problem jer se taj nuklearni materijal teoretski ponovno može koristiti.

Kao drugi razlog za svoju odluku je Putin naveo "kardinalnu promjenu" u odnosima između Rusije i SAD-a. Vladar Kremlja je u svom objašnjenju naveo čitav niz negativnih postupaka Zapada: od povećanog vojnog prisustva SAD-a i NATO-a u Istočnoj Europi do gospodarskih sankcija Zapada koje su uslijedile nakon ruske okupacije Krima - što je Putin naravno "zaboravio" spomenuti.

Moskva je spremna vratiti se tom sporazumu o uništavanju plutonija, ali tek kad se uklone ti problemi, čuje se iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Čak i u tom slučaju, Rusija ne očekuje tek ukidanje sankcija, nego traži i novčanu odštetu za gospodarsku štetu koja je tako nastala.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ipak ne želi prihvatiti tvrdnju kako tu postoje nekakve veze i da Rusija traži nešto što joj ne pripada. On tvrdi kako je Putin tek detaljno objasnio razloge za svoju odluku.

Bez vojne podrške

Ne treba čuditi kako je u Rusiji i tamošnjim medijima to odustajanje od sporazuma prihvaćeno sa zadovoljstvom. Ruski političari pozdravljaju taj korak kao "logičnu posljedicu" "agresivnoj politici" Zapada, a neki komentatori dodaju da bi Rusiji, pored svih ovih prijetnji iz SAD, taj plutonij "još mogao zatrebati". No po službenom stavu Moskve ona ipak tvrdi da će se držati obećanja kako taj plutonij neće završiti u oružju

Neki stručnjaci vjeruju da bi prekid sporazuma bio drugi veliki odgovor Moskve na aktualnu krizu u odnosu s SAD-om nakon uvođenja protusankcija, neka vrsta plana B. Rusija je u ljeto 2014. godine uvela zabranu uvoza prehrambenih proizvoda iz zemalja koje su prije toga uvele sankcije protiv Rusije zbog krize u Ukrajini.

"Rusija ne zvecka oružjem"

No i u Rusiji se čuju stručnjaci koji ukazuju da je sve to skupa tek predstava i simbolika: "Ja ne vidim da će uslijediti bilo kakve posljedice, bilo tehničke ili vojne", tvrdi moskovski stručnjak za sigurnost Aleksej Arbatov u razgovoru za novinsku agenciju Interfax. Praktično, tog sporazuma se već davno više nitko ne drži niti ima neko značenje, tvrdi Arbatov. I Vladimir Dvorkin iz moskovskog centra Carnegie tvrdi da je to tek "politička odluka" bez mnogo (vojnog) značenja.

Nije jasno, što Rusija sada namjerava učiniti s tim plutonijem kojeg ne želi više uništiti i nema konkretnih podataka. Za ruski vojni potencijal, čak i ta količina nema veće značenje obzirom da raspolaže s oko 130 tona plutonija - mnogo više nego druge atomske sile i što je oko 40 tona više nego što imaju Sjedinjene Američke Države.

Rusija "ne zvecka oružjem" i ne želi nikoga zastrašiti, piše Putinu vjeran list "Rossijskaja Gazeta". Ovaj prekid sporazuma služi tek da se "protivnika ne dovede u napast i da iskopa svoje igračke."