"Ruska veza" kod atentata u Ukrajini?

Eksplozija bombe ispred zgrade privatne ukrajinske televizijske postaje Espresso u Kijevu u srijedu pokazala je još jednom da u Ukrajini ima politički motiviranih napada. Zastupnik nacionalističke Radikalne stranke Igor Mosijčuk je ranjen, njegov tjelohranitelj i još jedna osoba ubijeni.

Takvi napadi su posljednjih godina učestali. Među žrtvama su, između ostalih, novinar Pavel Šeremet, koji je u ljeto prošle godine ubijen bombom koja je bila postavljena pod njegov automobil. Na isti način je godinu dana kasnije u Kijevu stradao i Pavlo Šapoval, šef specijalne jedinice ukrajinske tajne službe. Auto-bombama su ubijeni i zaposleni u Službi sigurnosti Ukrajine, ali i navodni šefovi podzemlja, na primjer Timor Mahauri, prema ukrajinskom MUP-u „dobro poznat u kriminalnim krugovima", čovjek koji je važio za „osobnog neprijatelja" Ramzana Kadirova, predsjednika ruske republike Čečenije.

Napadi se obavljaju i ručnim bombama: poput onoga u prosincu 2014. na tadašnjeg zamjenika predsjednika parlamenta Andrija Parubija, koji je ostao nepovrijeđen. Bivši zamjenik ruske Državne dume Denis Voronjenkov, koji je pobjegao u Ukrajinu i bio važan svjedok za Kijev u vezi s nazočnošću ruskih trupa u Ukrajini, ubijen je pištoljem.

Promatrači nemaju dovoljno dokaza

Slučaj Voronjenkov je jedan od rijetkih u kojem su ukrajinski istražitelji javnosti pružili detaljnu analizu zločina. Državni tužitelj Jurij Luzenko je siguran da je ubojstvo planirala ruska tajna služba. Ali u većini slučajeva istražitelji nisu mogli pružiti jasan odgovor na pitanje tko stoji iza napada.

Prema ukrajinskim vlastima, općenito se traži „ruska veza" kod većine politički motiviranih napada posljednjih godina. „S početkom ruskog hibridnog rata protiv Ukrajine to je kod nas postala svakodnevica", kaže savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Heraščenko. Odmah nakon pokušaja ubojstva parlamentarni zastupnik Igor Mosijčuk je sam napisao na Facebooku da su oni koji ga žele ubiti – u Moskvi.

Međutim takve izjave ukrajinskih istražitelja i političara o ruskoj vezi bez dovoljno dokaza nailaze i na kritiku. Joel Simon, generalni direktor „Komiteta za zaštitu novinara", rekao je ljetos da ukrajinske vlasti nisu pružile nikakve dokaze o mogućoj ruskoj vezi u slučaju ubojstva Šeremeta, unatoč brojnim prethodnim izjavama u kojima upravo to tvrde.

Stručnjaci upozoravaju na generalizacije

Ukrajinski stručnjaci također ne vjeruju da Rusija stoji iza svih napada. Kriminolog Ana Maljar za posljednji napad kaže da je još uvijek rano govoriti o političkoj komponenti. Štoviše, nije jasno ni je li parlamentarni zastupnik uopće bio meta napada. Eksplozija ispred zgrade televizije je mogla biti namijenjena političarima, ali i novinarima i upravi te medijske kuće.

Oleksandr Skipalskij, bivši zamjenik šefa Ukrajinske službe sigurnosti, čak smatra da Mosijčuk „nije interesantan" za ruske obavještajne službe. Prema njegovim riječima, način na koji je napad izvršen govori protiv sudjelovanja Ruske Federacije. „Da su Rusi htjeli ubiti Mosijčuka, oni bi to učinili, i to bez kolateralne štete", rekao je Skipalskij.

Prema mišljenju stručnjaka, u nekim slučajevima je nemoguće dokazati sudjelovanje ruskih tajnih službi. Zbog toga su takve izjave često čiste špekulacije. Ali istina je također da se ruske tajne službe u Ukrajini osjećaju „kao kod kuće". „U ovim spektakularnim slučajevima nema sudskih presuda i ne može se reći ništa definitivno, ali istovremeno, neki faktori opravdavaju odgovarajuće pretpostavke", kaže Maljar.

Prema njenim riječima, u prilog sudjelovanju Rusije u napadima ne govori samo sukob između Moskve i Kijeva, već i široka mreža ruskih agenata u Ukrajini. Ana Maljar kaže da ih ima i unutar ukrajinske tajne službe koja se još uvijek nije oslobodila svih tragova Sovjetskog Saveza.