Ruski izbori bez oporbe
24. rujna 2011
Na izbore za Dumu, donji dom parlamenta, smije izaći sedam stranaka, od kojih samo tri imaju realne šanse za ulazak u parlament. Promatrači sa Zapada i organizacije za ljudska prava vjeruju da izbori neće biti pošteni i demokratski. To uvjerenje očito dijeli i većina samih Rusa.
Tako je istraživanje uglednog moskovskog centra Levada pokazalo da skoro dvije trećine ispitanika (60 posto) smatra da se na izborima u prvom redu radi o borbi za vlast unutar birokratskih klanova, i to oko raspolaganja državnim novcem i drugim državnim resursima.
"Jedinstvena Rusija" kao nekadašnja Komunistička partija?
Na čelu "Jedinstvene Rusije" je premijer Vladimir Putin. Ta je konzervativna stranka osnovana u prosincu 2001. godine i nakon samo nekoliko godina postala najjača politička snaga u zemlji. Na parlamentarnim izborima 2007. godine osvojila je dvotrećinsku većinu. Zadnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi i ove godine mogla ponoviti taj uspjeh. Ona svoju popularnost zahvaljuje i Putinu, koji je još uvijek najomiljeniji ruski političar. Kritičari, među kojima je i bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, kažu da ih "Jedinstvena Rusija" sve više podsjeća na nekadašnju Komunističku partiju bivšeg SSSR-a, budući da pokušava dominirati na svim područjima javnog života i nemilosrdno se obračunava s političkim protivnicima.
A današnja Komunistička partija je jedina oporbena stranka u parlamentu, što će vjerojatno i ostati. Ankete govore da bi na izborima 4. prosinca mogla dobiti 18 posto glasova i biti na drugom mjestu po broju zastupničkih mjesta. Ova stranka se zalaže za ponovnu uspostavu Sovjetskog Saveza, socijalizma i planskog gospodarstva.
Desnica podržava Kremlj
Treća stranka koja će vjerojatno ući u parlament je Liberalno-demokratska stranka desničarskog populista Vladimira Žirinovskog. Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju da će dobiti 10 do 13 posto glasova. Ta stranka već godinama huška građane protiv doseljenika, a i ove godine joj je moto predizborne kampanje "Mi smo za Ruse". Ona u parlamentu uglavnom podržava prijedloge vladajuće "Jedinstvene Rusije".
Stranka "Pravedna Rusija" do sada je bila na četvrtom mjestu po broju zastupnika, no ovoga puta njezin ulazak u parlament nije tako siguran. Nju trenutačno podržava nešto manje od sedam posto birača, što je i izborni prag za ulazak u Dumu. I ova stranka, koja samu sebe naziva "socijaldemokratskom", većinom podržava politku Kremlja.
Oporba bez šansi
Prava oporba u ruskoj politici i dalje ne igra neku značajniju ulogu. I ovoga puta na izbore neće smjeti izaći prozapadnjački orijentirana stranka PARNAS. Rusko Ministarstvo pravosuđa zabranilo joj je sudjelovanje na izborima uz obrazloženje da je na popisu svojih članova navodno imala i imena umrlih. Predsjednik stranke, bivši ruski premijer Mihail Kasjanov, tvrdi da se radi o pukom šikaniranju.
No, prema ispitivanjima javnog mnijenja, oporbene stranke ionako nemaju velikih izgleda. To, primjerice, vrijedi i za liberalnu stranku "Jabloko" koja od 2003. više nije bila zastupljena u parlamentu. Možda je šanse za prelazak izbornog praga mogla imati nova proeuropska stranka "Pravedna stvar" ruskog tajkuna Mihaila Prohorovog, da se nije sama "demontirala" već uoči predizborne kampanje. Prohorov je dao ostavku na dužnost stranačkog predsjednika tvrdeći da su se u stranku uvukle pristaše Kremlja čija je marioneta stranka navodno postala. Kremlj je to demantirao. Bez obzira tko govori istinu, ni ova stranka u političkom životu u Rusiji vjerojatno više neće igrati nikakvu ulogu.
Autor: Roman Gončarenko/Andrea Jung-Grimm
Odg. ur.: S. Matić