Ruski kredit za financijski spas Republike Srpske

Entitetske vlade nekako su se izvukle nakon što je međunarodna zajednica odobrila raspodjelu novca s računa Elektroprenosa Bosne i Hercegovine, čiji je novac i bio planiran budžetom. S obzirom na to da neće biti nastavka aranžmana s MMF-om, a obje vlade su značajan dio sredstava bazirale na novcu od ove međunarodne financijske institucije, bilo je pitanje vremena kome će se vlasti okrenuti. Republika Srpska je bila prva te je novac zatražila od Ruske Federacije i to tijekom jednog o posljednjih posjeta predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika Moskvi. Dodikov plan je uspio.

Bar tako tvrdi Dodik navodeći da prvi obrok od 70 milijuna eura uskoro dolazi, a da će do kraja godine na raspolaganju RS-u biti oko 200 milijuna eura. “U ovoj godini dospijeva oko 500 milijuna maraka raznih obaveza i ovo je najteža godina u financijskom smislu. Već iduće godine naše obaveze padaju na 300 milijuna što govori o tome da MMF niti jednog trenutka nije htio razgovarati o tome da se olakša ova situacija nego je još više otežavao. Prvi obrok od 70 milijuna od Ruske Federacije dolazi, mehanizam je pokrenut i to ide. Ostalih 200 milijuna bit će osigurano tijekom ove godine”.

Uvjeti obavijeni velom tajne

Novac je pronađen ali se ne zna pod kojim uvjetima će ga građani RS vraćati. No zasad nije potpuno jasno hoće li novac uopće stići. Jer informacije iz vrha RS su kontradiktorne. Ministar financija Zoran Tegeltija tvrdi da se pregovori tek vode te da će javnost, kada za to dođe vrijeme, biti obaviještena o detaljima. “Prije potpisivanja ugovora vode se i politički dogovori da bi se osigurala sredstva. Mi smo znali da ćemo biti u problemima s MMF-om u 2014. godini jer je godinu ranije počeo postavljati političke uvjete koji do tada nisu bili dio pregovora. Što se tiče ruskog kredita javnost će na vrijeme biti upoznata”.

S obzirom na to da su detalji nepoznati ne zna se da li će kredit biti korišten za servisiranje postojećih dugovanja, kupovanje socijalnog mira ili jednostavno za predizbornu kampanju. Tim više što je poznat zahtjev vlasti u posljednjem pismu namjere prema MMF-u da im se sredstva, koja bi eventualno bila planirana u 2015. godini, prebace za ovu godinu, a sve zbog predizbornih aktivnosti.

Ekonomisti tvrde da se radi o neracionalnim potezima vlasti koji su u neku ruku i očajnički s obzirom na to da vlastima sada ništa nije preostalo osim zaduživanja pod bilo kojim uvjetima. Siniša Vukelić, urednik portala “Capital” uvjeren je da će tu cijenu platiti građani. “Pomalo je neshvatljivo da se zadužujemo za gotovo četvrtinu budžeta a da ne znamo ni osnovne uvjete, rok otplate, kamatnu stopu, niti čime ćemo jamčiti povrat tog kredita. Nevjerojatno je da čelni ljudi RS na pitanje kakvi su uslovi kredita odgovaraju: Dobri!”.

Kupovina socijalnog mira?

Dok u Vladi RS kažu da je ruski kredit mnogo bolji od aranžmana s MMF-om, a u javnosti tvrde da ne znaju uvjete, oporba strahuje da će novac služiti samo za vraćanje kredita, kupovanje socijalnog mira i financiranje predizborne kampanje.

“Ako će Rusija dati kredit od pola milijarde eura na duži rok kako bismo vratili nepovoljne kratkoročne kredite MMF- a i komercijalnih banaka i smanjili godišnju ratu, to je dobro. Ali ukoliko će se iskoristiti za pokriće tekućeg deficita, a da ostaju stari krediti, to je glupost”, rekao je potpredsjednik oporbenog PDP-a Branislav Borenović.

Premijerka Željka Cvijanović tvrdi da je ruski kredit mnogo povoljniji iako ni ona nije otkrila detalje. “Ovim sredstvima mogu se redovno servisirati obveze i dug. Ono po čemu se taj kredit razlikuje od nekog drugog aranžmana, je da tu nema nikakvih političkih uvjetovanja, nema nikakvih zakona koji se vama ispostavljaju kao obveza”, tvrdi Cvijanović.

Država mora imati ulogu kod međunarodnih zaduženja

S jedne strane premijerka tvrdi da nema političkih uvjetovanja dok s druge ministar financija kaže da su ti pregovori ponekad i politički. Mnogi postavljaju i pitanje da li će i na koji način zaduživanje entiteta, a ne države na međunarodnom planu, biti dobro za cijeli financijski sustav.

“Sustav je uređen tako da za međunarodna zaduženja određenu ulogu ima i država, a da se dijelovi ne mogu zaduživati samostalno, ali vjerujem da te procedure moraju poznavati nadležni organi kako bi u slučaju da je nešto prekršeno mogli i reagirati. A kada je riječ o samom kreditu nemoguće je ocijeniti koliko je on povoljan jer su njegovi uvjeti javnosti nepoznati”, kaže Igor Gavran, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH.

Sve manje je vjerojatan nastavak aranžmana s MMF-om i toga su sada svi svjesni. Ono što ih brine je što je samo nekoliko mjeseci do izbora, a nedostatak sredstava u budžetu ne ide im na ruku, pa je realno očekivati da novca za sve kategorije stanovništva do listopada, odnosno do izbora bude. Što će uslijediti nakon toga, niko se ne usuđuje prognozirati.