Ruski"istraživački" brodovi i njihovo špijuniranje

Očito se radi o pukom slučaju da je Njemačka savezna policija u listopadu (oktobru) 2023. došla na pravi trag. Na radaru jednog patrolnog broda se pojavila sjena plovila i to usred polja vjetrenjača u Baltičkom moru ispred njemačkog otoka Rügen. Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju su bili isključeni.

I to očito ne slučajno nego se radi o ustaljenoj praksi. Plovilo, kojeg je njemačka policija slučajno otkrila, je istraživački brod „Goridledžan", koji pripada tajnomDubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI). Posada broda se ne sastoji samo od znanstvenika i mornara nego njoj pripadaju i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi „Goridledžana" naložila da smjeste napusti njemačke teritorijalne vode što je rusko plovilo tada i učinilo.

Povreda teritorijalnih voda

Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Uvijek iznova navodni istraživački brodovi se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema službenim tvrdnjama ovi brodovi vrše „hidrografska istraživanja". No ovi brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prijenos energije, kao i vojne objekte i gospodarske objekte poput pomorskih parkova vjetrenjača.

No to, kako tvrdi istraživački projekt „Russian Spy Ships", u kojem su sudjelovali njemački mediji javnog servisa ARD i dnevnika Süddeutsche Zeitung, dovodi do redovitih povreda teritorijalnih voda. Do tog zaključka se došlo nakon analize 400 putanja 72 ruskih „istraživačkih brodova" nastalih nakon napada Rusije uveljači 2022.

Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata

Prema ovim podacima, najmanje 60 puta su ruski brodovi s isključenim automatskim identifikacijskim sustavom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili vrlo sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i dugotrajno na istom mjestu. I to u prvalu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.

Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO-a, plinovod Baltic-Connector te jedan kabel za prijenos podataka koji se proteže od danskog otoka Bornholm do Poljske.

U Sjevernom moru ruski „istraživački" brodovi su se često rado sidrili u blizini plinovoda Europipe, koji plin iz Norveške za europsko tržište transportira prema nizozemskoj luci Dornum.

Neprijateljski objekti

Istraživački tim je došao do izjava jednog bivšeg mornara broda „Sibirjakov". „Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o internetskom ili kablu za struju se tretira kao neprijateljski objekt i precizno s mjeri i bilježi. Uništenje ovih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak ovih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke na raspolaganje stave vojsci", rekao je ovaj mornar za istraživački tim.

Navodni istraživački brodovi su opremljeni i vojnom tehnikom poput sonara i radara a neki, poput „Gorigledžana" posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.

Vrlo konkretna opasnost

Direktor Njemačke obavještajne službe (BND) Bruno Kahl je također izrazio zabrinutost zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru. „Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu spremnost naspram Zapada", kaže Kahl.

Rusija je posljednjih desetljeća mnogo ulagala u sektor podvodne borbene sposobnosti. U to spada ne samo podmornička flota nego i druga oružja poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronioca.

Baltičke NATO članice doživljavaju trenutnu rusku opasnost toliko velikom da iz mirovine povlače nekadašnje generale. Jeda od njih je i Hans-Werner Wiermann. „Cilj aktivnosti ruskih špijunskih brodova je načiniti veliku štetu i nestati neopažen", kaže on za istraživački tim.

Stoga je važno pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je jako teško otkriti tko je odgovoran za prerezan kabel ili oštećen plinovod. NATO članice planiraju ponovnu pojačanu upotrebu uređaja za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri poput energetskih kompanija bi mogle pojačano dostavljati podatke o kretanjima plovila.

„Čekam na lijepo vrijeme"

Koliko je komplicirano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer „Gorigledžana" s početka priče.

Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, „istraživački" brod se uputio na područje u blizini Danske, gdje vježbaju NATO podmornice. Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalne straže, koji je razlog ovakvoj plovidbi, kapetan je rekao kako „čeka bolje vremenske prilike".

Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica, koje tamo vježbaju. Nije poznato jesu li se u tom trenutku u ovom vodama, koje spadaju u isključivi gospodarski pojas Danske, nalazile podmornice.

Pogođene zemlje se pravno mogu vrlo teško boriti protiv ovakvog ponašanja Rusa. Jedini što je moguće je povećano prisustvo i eskortiranje ruskih plovila kako bi se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.

Od početka 2023. njemački policijski brodovi su u 102 slučaja eskortirali ruske brodove a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.