"Sad ćete vidjeti, Jenkiji!"

Prisilno slijetanje predsjednika Bolivije u Beču - zato jer je postojala sumnja kako se u predsjedničkom zrakoplovu nalazi i američki disident, Edward Snowden i još više, zato jer nadležne službe u Europi nisu povjerovale riječima suverena južnoameričke zemlje - je upravo razbjesnio mnoge stanovnike i Bolivije i mnogih drugih zemalja Južne Amerike.

Igrom slučaja, to se zbilo upravo na dan kada je, kao i gotovo sva američka veleposlanstva u svijetu, tako je i veleposlanstvo u Boliviji pripremalo proslavu povodom nacionalnog praznika Dana nezavisnosti 4. srpnja. Tako se, pred američkim veleposlanstvom, onda nisu okupili uzvanici i gosti nego na tisuće prosvjednika. Veleposlanstvo je moralo čuvati velik broj policajaca, a na proslavu više nitko nije mogao ni misliti. Morales je čak sazvao izvanredni summit na vrhu zemalja Južne Amerike u Cochabambi gdje je otvoreno prijetio kako će zatvoriti američku ambasadu u La Pazu.

"Mi ne trebamo američko veleposlanstvo", izjavio je bolivijski predsjednik, baš kao niti takvo "prijateljstvo" velikog susjeda sa sjevera. Zemlje Latinske Amerike trebaju se pouzdati tek u međusobno prijateljstvo i u prijateljstvo Rusije, Kine - i poneke zemlje Europe, smatra Morales.

Ne ostaje samo na riječima

Već ovog petka (5.7.) su čak dva predsjednika država Južne Amerike i otvoreno odlučili "napakostiti" Sjedinjenim Američkim Državama i ponudili su utočište Edwardu Snowdenu. Tako je predsjednik Nikaragve, Daniel Ortega na manifestaciji u Managui objavio kako će njegova vlada "s radošću" primiti Snowdena i dati mu azil, doduše je i dodao "ako okolnosti to dopuste". Kratko nakon toga se oglasio i Nicolas Maduro, predsjednik Venecuele koji je odlučio Snowdenu pružiti "humanitarni azil" kako bi se "tog mladog čovjeka zaštitilo od progona najmoćnijeg imperija na svijetu."

Doduše, "okolnosti" o kojima je govorio predsjednik Nikaragve su tehničke prirode: Snowden je još uvijek u međunarodnom dijelu moskovske zračne luke i zapravo ne posjeduje valjane putne isprave. Pitanje je i kojim putem bi mogao doći do zemalja Južne Amerike kad se već pokazalo kako se ne oklijeva niti zaustaviti nečiji predsjednički zrakoplov.

Ali upravo ta samovolja Sjedinjenih Američkih Država - i osobito njenog predsjednika Obame u kojem su i na jugu tog kontinenta vidjeli kao osobu od povjerenja, je ogorčila i mnoge vlade Južne Amerike."Nezakonito zadržavanje bolivijskog predsjednika Moralesa nije samo poniženje jedne prijateljske susjedne zemlje, već čitavog južnoameričkog kontinenta,“ izjavila je argentinska predsjednica Cristina Kirchner za list "Clarin". Tek je predsjednik Kolumbije, Juan Manuel Santos upozorio kako ne bi trebalo dopustiti da ovaj incident dovede do "eskalacije diplomatskog sukoba".

"Kolonija je danas Europa"

Zapravo i Günther Maihold, zamjenik direktora berlinske Zaklade za znanost i politiku koji se trenutno nalazi u Meksiku, priznaje kako su ovim činom "SAD postavile na neprimjeren način interese svojih tajnih službi u svijetu iznad međunarodnog prava“. Time je, smatra njemački profesor, Obama u golemoj mjeri izgubio svoju vjerodostojnost u Latinskoj Americi i uvjeren je kako bi to i dugoročno moglo nanijeti štetu SAD u Južnoj Americi, već i što će teže postizati bilateralne sporazume.

U očima stanovnika Južne Amerike, krive nisu samo Sjedinjene Američke Države, nego i Europljani. Tako je i peruanski dobitnik Nobelove nagrade za književnost Mario Vargas Llosa otvoreno optužio vlade Europe kako "nisu uputile dužno poštovanje prema predsjedniku jedne suverene države“ time što je on iz Južne Amerike.

I predsjednica Brazila Dilma Rousseff je zatražila službenu ispriku zbog povrede važećih propisa: "Ponašanje pojedinih europskih vlada je zastrašujuće,“ smatra predsjednica Brazila, tim više što su upravo te zemlje Europe bile žrtvom špijuniranja SAD.

Bolivijski potpredsjednik Alvaro Garcia Linera također smatra kako ova poslušnost zemalja Europe svjedoči i povredu njihovog dostojanstva i kako danas "kolonije nisu u Americi ili Africi, već nažalost u Europi.“