Samit EU-a: nema sloge oko Zapadnog Balkana

Europski parlament je na kraju pokušao argumentima pomoći šefovima vlada Europske unije. Objavio je istraživanje prema kojem 58 posto građana EU-a podržava brži proces pristupanja novih zemalja-članica.

Iako će u fokusu samita Unije biti davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, pojedine zemlje-članice ističu da bi to moglo potrajati „15 do 20 godina", kako je to nedavno objasnio i francuski ministar europskih poslova Clement Beaune. Time bi predstojeći dogovor u Bruxellesu u velikoj mjeri bio više simboličan čin.

„O nama se neće čuti mnogo“

Nedavno je nastala nova drama oko samita EU – Zapadni Balkan. Taj sastanak bi se trebao baviti perspektivama za zemlje, od kojih neke već godinama sjede u čekaonici. Albanija i Sjeverna Makedonija su već kandidati, ali je početak pregovora blokiran. Sa Srbijom i Crnom Gorom pregovori su počeli, ali praktično miruju. Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu ni blizu statusa kandidata.

U znak prosvjeda zbog tog praktično zamrznutog procesa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak (22.6.) je priopćio da on i njegove kolege iz Albanije i Sjeverne Makedonije žele blokirati samit. Na kraju je ipak postignut dogovor da bi bilo bolje sudjelovati. Kritičari su se protivili toj strategiji, ocijenivši da se malo toga dobrog može očekivati ako kandidati već sada primjenjuju takve blokade.

Albanski premijer Edi Rama je kasnije ipak putem Twittera potvrdio sudjelovanje: „O nama se neće čuti mnogo, ali želimo da nas čuju kada je riječ o ideji nove europske političke zajednice, koju podržavamo, o Otvorenom Balkanu koji promovira duh Europe i o tome da smo taoci Bugarske, koja taj duh uništava."

Rama pritom misli na problem oko početka pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ova druga zemlja ima status kandidata već sedamnaest godina i u njemu je takoreći zamrznuta. Ona je promijenila ime da bi riješila problem prethodne blokade Grčke, da bi onda planove osujetila prošla bugarska vlada zbog naizgled apsurdnih problema u vezi povijesti i nacionalnog identiteta.

Nova vlada u Sofiji, pretežno proeuropska i progresivna, željela je riješiti problem, ali i to je doprinijelo raspadu koalicije premijera Kirila Petkova i dovelo do izglasavanja nepovjerenja u parlamentu u Sofiji. Zbog svega toga su pojedine starije zemlje-članice EU-a do sada stalno usporavale proces priključenja – iako skeptici u Nizozemskoj i Danskoj npr. sada eksplicitno podržavaju kandidaturu Ukrajine i Moldavije.

EU treba rješenje za Zapadni Balkan

Ipak, rješenja mora biti, kaže zastupnica liberala u Europskom parlamentu Sophie In‘t Veld. „Razumijem i dijelim frustraciju (balkanskih zemalja)". Iako pozdravlja signal koji se šalje Ukrajini, ona smatra da zanemarivanje Zapadnog Balkana povećava rizik za EU. „U opasnosti smo da te ljude izgubimo. Već sada vidimo kako Rusija i Kina tamo stvaraju uporište i utječu na srca i raspoloženje.” Bruxelles s posebnom zabrinutošću promatra sve jači proruski kurs u Srbiji.

Liberali, kao i Zeleni u Europskom parlamentu zato traže da se sa zemljama Zapadnog Balkana dogovori realan plan u predvidljivom vremenskom okviru. Ne možete od zemalja, bilo da je riječ o Ukrajini ili Zapadnom Balkanu, tražiti da se reformiraju, a da onda generaciju kasnije odlučujete u mogućem priključenju. Umjesto toga, mora postojati integrirani plan, jer se problemi poput vladavine prava ili borbe protiv korupcije bolje mogu riješiti unutar EU-a, nego izvan njega, smatra Sophie In‘t Veld.

U tome je ona bliska zahtjevima Austrije, koja je postala glavni zagovornik zemalja Zapadnog Balkana. Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg poslao je non-paper zemljama-članicama EU-a sa zahtjevom da se promijeni proces priključenja. On smatra da bi trebala postojati „postepena integracija, bez promjene samog procesa“. To znači da zemlje već treba tretirati kao članice EU-a na onim područjima na kojima ispunjavaju kriterije – recimo u energetskom sektoru, ali i u transportu ili znanosti, predlaže Schallenberg. No sve zemlje-članice EU-a i dalje bi morale jednoglasno odlučivati o napretku bilo kojeg kandidata, što bi brzo moglo pomrsiti te planove.

Šefovi vlada EU-a suglasni su da ne bi trebalo biti ubrzanog procesa pridruživanja Ukrajine i Moldavije. Kako je Europska komisija prošli tjedan navela u svojoj preporuci, proces se zasniva na daljnjim ozbiljnim reformama, koje uključuju i mjere za borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i pravosuđa, kako bi se ukrajinske institucije podigle na razinu EU-a.

Diskusije o drugačijem vezivanju za EU

Ideja o alternativnom rješenju, koju je francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo iznio u svibnju, i dalje je predmet diskusija u EU. On je oživio staru ideju da se istočnim susjedima ponudi nešto što bi bilo manje od potpunog priključenja, a opet dovoljno atraktivno da ih čvrsto usidri na rubovima EU-a.

Ali takva politička unija ne može zamijeniti pravo članstvo, smatra Tinatin Akhvlediani iz Centra za europske političke studije. Ona ne vidi da bi to moglo biti privlačno zemljama koje već blisko surađuju s EU-om u okviru sporazuma o pridruživanju. „Ako nema jake političke volje, onda nema ni cilja", kaže ona. Na kraju krajeva, takva ponuda je samo izraz „strateške dvoznačnosti" i EU bi se toga zapravo trebao osloboditi.

„Europskoj uniji je potrebno više jasnoće oko toga što želi postići u svom susjedstvu, koliko daleko se želi proširiti i tko može biti novi kandidat i član. Potrebno nam je dakle više jasnoće, a ne više konfuzije“, ističe ova politologinja. Pa ipak, EU će na ovom samitu najprije ponuditi Ukrajini i Moldaviji političko zbližavanje. A važne odluke o tome kako i kada – opet će odložiti za neke buduće dane.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu