Samit EU-a: ustupci poljoprivrednicima, pomoć Ukrajini i BiH

Traktorska buka i zvuk sirena već sedmicama prate sastanke vodećih političara Europske unije u Bruxellesu. I na samitu šefova država i vlada poljoprivrednici planiraju mobilizaciju. Europska komisija već je najavila širok raspon ustupaka, na koje članice još trebaju pristati. Bruxelles želi ukinuti kontrole za male farme i smanjiti ekološke propise.

Obaveza da se dio poljoprivrednih površina ne obrađuje u korist zaštite biljnih i životinjskih vrsta i prirode tako će ostati na snazi i u narednim godinama. U Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj i Belgiji poljoprivrednici su u posljednjim mjesecima protestirali protiv politike svojih vlada i EU-a. Žale se na pad prihoda, previše birokracije i nove propise o zaštiti okoliša iz Bruxellesa. U Njemačkoj su se poljoprivrednici pobunili protiv planiranog ukidanja olakšica koje se odnose na oslobađanje od poreza na poljoprivredni dizel. U Francuskoj i Poljskoj oni prosvjeduju protiv pada cijena zbog uvoza iz Ukrajine. Ovog tjedna su se članice EU-a i Europski parlament dogovorili da ograniče bescarinski uvoz određenih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Ako velike količine jaja, peradi ili šećera dođu iz Ukrajine u EU, opet će biti uvođenja carina.

Kamate ruske Centralne banke u EU-u odvojiti za vojnu pomoć?

Kao i na gotovo svim EU-samitima od početka ruskog napada na Ukrajinu prije dvije godine, i ovaj put je predsjednik Volodimir Zelenski putem videa uključen u konferenciju. Očekuje se da će uputiti hitan apel članicama EU-a da dostave više oružja i streljiva. Na samitu će se raspravljati i o tome, odakle bi se mogao pribaviti novac za to. Početkom tjedna, ministri vanjskih poslova EU-a su dali zeleno svjetlo za povećanje sredstava u fond iz kojeg se plaća oružje i oprema za Ukrajinu i to u visini od pet milijardi eura. Riječ je o fondu koji nije u sastavu budžeta EU-a.

Također, Europska komisija želi iskoristiti prihode od kamata zamrznutih sredstava ruske Centralne banke u bankama na području EU-a za vojnu pomoć Ukrajini. Bruxelles očekuje godišnje prihode od tri milijarde eura. Međutim, za to je potrebna jednoglasna odluka država članica. Njemački kancelar Olaf Scholz dat će svoj pristanak. Rasprava o tome će na samitu EU vjerojatno tek započeti. 

Više novca za obranu

Šefovi država i vlada u principu žele raspravljati i o tome kako da, s obzirom na rusku prijetnju Europi, povećaju proizvodnju oružja i osiguraju više novca za obranu. Predsjednik Vijeća Europske unije Charles Michel ističe u pozivnici na samit da je Europa desetljećima premalo ulagala u svoju sigurnost i obranu. Sada je krajnje vrijeme za radikalne i konkretne korake. Francuski prijedlog da se, kao kod pandemije koronavirusa, zajednički preuzmu dugovi, je sporan. Njemačka odbija takve planove.

Međutim, države članice žele više koristiti Europsku investicijsku banku za obranu (EIB). Ona već sada financijski podržava razvoj dronova i osiguranje granica. Međutim, to se odnosi samo na dual-use robu, tj. proizvode koji se mogu koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe. Njen mandat ne uključuje financiranje oružja i streljiva. Na samitu bi se EIB mogla pozvati da revidira kriterije za dual-use robe kako bi obrambenoj industriji omogućio bolji pristup privatnim i javnim financijskim sredstvima.

Kontroverze u vezi s Bosnom i Hercegovinom...

Prošlog tjedna, Europska komisija je preporučila početak pregovora o članstvu s Bosnom i Hercegovinom. Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, obrazlaže to „impresivnim reformskim napretkom". Izvješće EU-a o BiH iz studenog prošle godine zvučalo je drugačije. Njemačka, Austrija, Italija i Hrvatska žele približiti ovu državu EU-u, kao što je učinjeno s Ukrajinom i Moldavijom. Prošlog prosinca, šefovi država i vlada su se u principu složili s početkom pregovora s obje države. U slučaju BiH, Francuska i Nizozemska izražavaju zabrinutost. Prema navodima Pariza, još nije vrijeme za pristupne pregovore s BiH. Zeleno svjetlo može uslijediti samo jednoglasnom odlukom na samitu.

Kontroverzna i debata o Gazi

Isto tako je i dalje vidna podjela unutar Europske unije, kada je riječ o ratu u Pojasu Gaze. Neke članice, poput Španjolske i Irske, traže oštriju kritiku Izraela zbog velikog broja palestinskih žrtava. Članice EU-a će razgovarati s glavnim tajnikom  UN-a, Antoniom Guterresom o ulozi UN-ove Agencije za pomoć Palestincima (UNRWA).

Izrael optužuje pojedine suradnike UNRWA-e da su sudjelovali u napadu Hamasa početkom listopada. Zbog toga su Njemačka i druge zemlje obustavile financijske uplate Agenciji UN-a za pomoć Palestincima.

Jakob Mayir (ARD, Bruxelles)