Samo rak štitnjače? – zdravstvene posljedice «Černobila»

Kako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija samo se rak štitnjače kod djece može smatrati izravnom posljedicom nuklearne katastrofe u Černobilu. Tog je mišljenja i Međunarodna agencija za atomsku energiju, svojevrsni lobi atomske industrije. Sličan stav zastupa i bjeloruska vlada. Ona time želi spriječiti plaćanje odšteta osobama koje obole od drugih bolesti.

«Mentalitet se promijenio»

Vladimir Kudin je siguran da ljudi iz pogođene regije zapuštaju svoje zdravlje i zbog toga češće obolijevaju, izjavio je voditelj Odbora za umanjivanje posljedica Černobila početkom travnja na jednoj konferenciji za novinare u bjeloruskom glavnom gradu Minsku. Liječnici imaju drugačija iskustva. Tatjana Prigozhaja, liječnica u Onkološkom centru u gradu Gomelu, na primjer: «Mentalitet se pomalo promijenio. Ljudi se više brinu oko svog zdravlja. Djecu i tinejdžere redovito pretražujemo. Osobe starije od 30 godina same se obraćaju liječnicima. Jedino stariji ljudi u selima oklijevaju s pretragama.»

Sve više mladih obolijeva od raka

Kao dokaz Tatjana Prigozhaja navodi smanjenu stopu smrtnosti pacijenata oboljelih od raka. To je, kaže ona, posljedica ciljanog programa ranog otkrivanja oboljelih od te bolesti. U tom slučaju vjerojatnost da će oboljela osoba ozdraviti iznosi 85 do 100%. No, broj oboljelih raste. Tijekom posljednjih 15 godina njihov broj se udvostručio. Rak štitnjače se otkriva u međuvremenu i kod mlađih ljudi, ljudi koji su bili djeca u vrijeme kada se katastrofa dogodila: «Danas je broj oboljelih od raka štitnjače među mlađom populacijom puno viši nego prije nesreće. Svake godine zabilježimo do 200 slučajeva.»

«Poput ključa za bravu»

Ipak liječnica Prigozhaja kaže kako se ne mogu svi oblici raka koji se ustanove na području Gomela dovesti u vezu s posljedicama černobilske katastrofe. Uzrok brzog porasta, primjerice raka kože leži u izmijenjenom svakodnevnom ponašanju ljudi: «Ranije su ljudi provodili manje vremena na suncu. Danas mladi polugoli hodaju po sunčanom vremenu. A tu su još i solariji. Ne smijemo zaboraviti ni sve tanji ozonski sloj. Mislim da tu znanstvenici još moraju istražiti daljnje razloge takvog razvoja.» Na institutu za radiobiologiju bjeloruske Nacionalne akademije znanosti se istražuju utjecaji radioaktivnosti na ljudski organizam i traže se rješenja kako ih minimalizirati. No, do sada znanstvenici još ne znaju točno reći koje sve promjene u organizmu izaziva radioaktivnost. Aleksander Naumow iz Znanstvenog instituta: «Radioaktivnost je poput ključa koji otvara bravu. Vrata se otvaraju zbog čimbenika koji djeluju na organizam, bilo da se radi o infekcijama koje izazivaju rak ili genetske promjene u organizmu.»

Dijabetes kod beba i ljudi mutanti?

Nakon pokusa sa životinjama, Aleksander Naumow očekuje još groznije kasne posljedice Černobila: u četvrtoj i petoj generaciji na svijet bi mogli doći ljudi-mutanti, bez imuniteta i mogućnosti razmnožavanja. Neugodna se iznenađenja mogu očekivati već u drugoj generaciji – osobito kod djece onih osoba koje su u vrijeme katastrofe i sama bila djeca. To se dogodilo u obitelji Ermilow. Mala Katja već sa 18 mjeseci ima dijabetes. Njezini su roditelji bili šokirani tom viješću. Katjina majka Irina: «Doktor nam je rekao da ta bolest ima genetske korijene. Ali u našoj obitelji nitko nije imao dijabetes. Zato liječnik ne isključuje mogućnost da je to posljedica Černobila.» U vrijeme kada se nesreća dogodila Irina je imala 8 godina. Zato pretpostavke liječnika nisu bez temelja. Osim toga, zabilježeno je da na području Gomela djeca češće obolijevaju od dijabetesa nego djeca u drugim bjeloruskim regijama. Za Katjine roditelje taj je podatak slaba utjeha.