Schengen - 15 godina uspješne priče

Još 1985., kada su zemlje Beneluxa te Njemačka i Francuska potpisale Schengenski sporazum, nije manjkalo onih predstavnika političkog i medijskog života koji su na ideju o ukidanju policijskih kontrola među članicama potpisnicama gledali s popriličnom dozom skepse.

No, stvari su se nakon stupanja na snagu ovog ugovora 26. ožujka 1995. ipak malo primirile kada je javnost uvidjela da od Schengena ima više koristi nego štete.

Otvorene granice prema istoku

Utoliko veći otpor je nastao 2007. nakon što su pale i granične brklje prema novim, istočnoeuropskim članicama EU-a i novim potpisnicama Schengena. Mnogi u Njemačkoj su smatrali da je cijena koju će Njemačka platiti za slobodu kretanja i nestanak kilometarskih kolona s granica biti jednostavno previsoka. Zbog još uvijek pristune materijalne razlike koje su vladale između Njemačke s jedne i Poljske i Češke s druge strane, mnogi su strahovali da će u pograničnim dijelovima Njemačke naglo porasti stopa kriminaliteta svakog oblika.

No, ništa od tih zlogukih prognoza se nije obisitinilo. Dapače statistike u nekim saveznim pokrajinama koje graniče s Poljskom su pokazale da je broj kriminalnih djela u stalnom padu. Ovakav razvoj događaja mnogima se čini nelogičnim s obzirom da su s granica nestale policijske kontrole. No takva precepcija se jednostavno, kako kaže Markus Beyer, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Brandenburga, temelji na krivim pretpostavkama.

"Ukidanje pograničnih kontrola ne znači da se i policija povukla. To nije nikada ni bilo planirano. Mi smo zemlja usred Europe a time i zemlja u koju ulaze i izlaze i kriminalci a njih ovdje čeka pogranična policija koja je pojačano aktivna i u predjelima udaljenima od granica", smatra Beyer.

Pojačana prekogranična suradnja

Schengenski ugovor, nazvan po mjestu u Luksemburgu gdje je ovaj dokument provobitno 1985. i potpisan, ukida policijsku kontrolu na granicama, ali zato pospješuje prekograničnu suradnju policija zemalja potpisnica. Između ostalog i kroz Elektronski sigurnosni sustav (SIS) za bolju razmjenu podataka o prijestupnicima.

Bilateralni ugovori između pojednih potpisnica idu još dalje. Tako su Njemačka i Poljska dogovorile mogućnost ulazaka policije i do 45 kilometara duboko na područje susjedne zemlje. Beyer kao i većina kolega stoga nakon 15 godina drži da je Njemačka profitirala od Schengena koji nije nimalo negativno utjecao na sigurnosnu situaciju u ovoj zemlji.

"Zloguke prognoze se, bar što se nas tiče, nisu obistinile. Dapače bilježimo pad broja delikata. Što se novih člnaica EU-a tiče tu je jedino primjetan porast broja krađa automobila ali i to se odnosi samo na određena pogranična područja", zaključuje Beyer.

I gospodarstvo profitiralo

Siegfried Behrendt, stručnjak za gospodarsku strategiju u jednom uredu u Brnadenburgu, tvrdi da početna strahovanja o porastu kriminaliteta nisu utjecala na gospodarski razvoj u pograničnim područjima. "To ne igra gotovo nikakvu ulogu. Možda ima malo više slučajeva krađe automobila nego drugdje ali policija ovdje to drži pod kontrolom", smatra Behrendt.

Schengen ionako ne bi samo trebalo svoditi pod pojam sigurnosti. On za potpisnice znači i pad barijera i slobodan protok ljudi i roba što omogućuje nestanak naoko malih ali često presudnih pojava poput kolona na granicama. Za Njemačku kao izvoznu zemlju svako uklanjanje barijera znači mnogo. No ne samo zbog izvoza roba nego i, kako svjedoči Behrendt, lakšeg protoka radne snage i ideja. "Njemačka je jaki izvoznik. I s rastom kupovne moći na istoku se za nas otvara i novo tržište. No k tomu još treba pridodati i problematiku manjka stručnog osoblja kod nas. Tako ćemo od 2011. kad padnu i prepreke za radnu snagu jako profitirati od nepostojanja granica", zaključio je Behrendt.

Autor: Hardy Graupner/Nenad Kreizer

Odg. ur.: S. Matić