Hrvati, imate još posla do pristupa!

Nakon EU-ovog izvješća o Hrvatskoj o deset deficita na kojima se mora poraditi do planiranog pristupa 1. srpnja 2013. godine, a koji se odnose na upravne strukture, pravosuđe i pitanje jesu li Hrvati u stanju dovoljno osigurati svoje granice, koje će tada postati i granice EU-a, oglasili su se pojedini njemački političari te se razvila i diskusija u njemačkoj javnosti o tomu je li Hrvatska doista spremna postati 28. članica Europske unije. Tako je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert, u "anti-genscherovskom" stilu oštro kazao da Hrvatska nije zrela za pristup. Genscherova stranka liberala (FDP), s druge strane proturječi Lammertu, a očito i Kršćansko-socijalna unija (CSU). S tim u svezi je u intervjuu za Deutschlandfunk (DLF) zamjenik predsjednika CSU-a, Christian Schmidt, napomenuo da je deset deficita, o kojima je riječ u EU-ovom izvješću, opravdano i s dobrim razlogom upućeno kao kritika Hrvatskoj, ali i da je Hrvatska u proteklih godinu dana napredovala. Schmidt podsjeća da je na proljeće još definirano pedesetak deficita, od kojih je nepunih devet mjeseci prije planiranog pristupa ostalo još deset njih na kojima zemlja mora poraditi.

Greške prošlosti se ne smiju ponoviti

Ovaj CSU-ov političar podsjeća da je Hrvatska već prevela većinu od ukupno 144.000 stranica iz Acquisa communautairea (pravo EU-a, odnosno pravna stečevina Europske unije) i da će morati i ostatak prevesti kako se ne bi ponovio slučaj kao s Grčkom 1981. Tada je Grčka naime primljena u EU, a da uopće nije prevela pravna pravila Europske unije, odnosno tadašnje Europske zajednice (EZ). "Te greške prošlosti se ne smiju ponoviti, ali smo upravo u procesu da Hrvatskoj damo mogućnost i nužnost da takozvanim benchmarks (rezultatima u provedbi - track record) dokaže da to nisu ispunili samo na papiru, u prijevodu, već i političkim i administrativnim djelovanjem. U tom pogledu kažem: Hrvati, imate još posla. Ali sam daleko od toga da bih kazao da prave takav problem, kao što to, primjerice, trenutačno predstavlja Rumunjska", pojašnjava Schmidt.

On se ujedno osvrće i na podršku Njemačke nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te naglašava da je i iz današnje perspektive to bila prava odluka i pravi put kojim su 1991. kročili Helmut Kohl, Hans-Dietrich Genscher i njegova stranka CSU, jer su time Hrvatskoj "omogućili samoodređenje".

"Važno je da tim zemljama (bivše Jugoslavije, op.a.) ne ulijemo samo samopouzdanje, već im moramo dati i odgovornost samoodlučivanja, a to znači uistinu: ako želite pristupiti, morate ispuniti i kriterije, koje striktno nalažemo, a ne onako kao za vrijeme Güntera Verheugena (povjerenik za proširenje od 1999. do 2004., kad je dogovoreno veliko proširenje EU-a na zemlje središnje i istočne Europe, op.a.), kad se ne baš najozbiljnije kazalo: pa, vidjet ćemo, bit će to sve u redu. Kod Rumunjske se sada vidi, u kolikoj mjeri se napredovalo. Hrvati imaju dosta posla", poručuje Christian Schmidt, dodajući međutim ujedno i napredak u oblasti borbe protiv korupcije u Hrvatskoj, a koji je i Europska komisija naznačila, a to je cijeli niz slučajeva koji su se našli pred hrvatskim sudovima zbog korupcije.

Kritike da EU ne smije na leđa "natovariti" još jednog dužničkoga kandidata

Što se tiče gospodarstva, koje je od izuzetne važnosti za EU, posebice u trenutačnim vremenima krize, kritičari hrvatskog pristupa EU-u naglašavaju da, upravo zbog toga što su Grčka i druge dužničke zemlje južne Europe postale breme za Bruxelles, EU ne bi trebao na leđa "natovariti" još jednog dužničkoga kandidata, obzirom da i Hrvatska doživljava recesiju. S tim u svezi Schmidt upozorava da pri pristupu Hrvatske, Grčka te Bugarska i Rumunjska nisu mjerilo, ali da Hrvatska mora proći "test izdržljivosti", kao i da je novim ugovorom o pristupu propisano da, ukoliko to bude potrebno, EU može reagirati.

Uspoređujući dalje stanje u Grčkoj, Schmidt navodi da je u toj zemlji problem što novac "nestaje u crnim kanalima, zato što ne funkcionira administracija i državna struktura. Na takve slučajeve se ne smijemo više upustiti u Europi." CSU-ov političar uspoređuje ujedno i situaciju s ostalim zemljama kandidatima za pristup Uniji iz jugoistočne Europe. Ističe da EU, primjerice, što se tiče Srbije i Crne Gore, ima još puno posla kad je u pitanju borba protiv korupcije, ali da je u Hrvatskoj po tom pitanju proteklih godina dosta toga urađeno.

Katolička Hrvatska da - muslimanska Turska ne?

Na pitanje novinara: može li se ustvrditi da je CSU protiv toga da muslimanska Turska bude primljena u EU, ali za to da se primi katolička Hrvatska, Christian Schmidt odgovara da je Europska unija po pitanju granica usmjerena prema tomu da nikoga ne isključuje, ali da svakome želi skrojiti odijelo po mjeri. "Stoga je naša predodžba o Turskoj bila i ostaje da to ne treba biti punopravno članstvo, već vrlo uska kooperacija s Turskom." Schmidt pojašnjava da sumnja da bi Turska mogla bez daljnjeg i u potpunosti primijeniti sve, i najsitnije regule Europske unije, primjerice kad su u pitanju propisi o kanalizaciji, o vodi za piće i sl. S vanjskopolitičke i sigurnosnopolitičke strane moramo surađivati s NATO-partnerom Turskom, naglašava Schmidt, "ali tu su još uvijek razlike, koje moramo uzeti u obzir."