Scholz u Sofiji i Skoplju miri susjede

U subotu 4. lipnja 2022. u Bitoli: maskirani muškarac na biciklu zaustavio se ispred bugarskog kulturnog kluba Vančo Mihailov - polio vrata zapaljivom tekućinom, zapalio ih i otišao. Incident je snimljen kamerama za video nadzor.

Iako je šteta pričinjena na zgradi mala, ovaj incident je ponovo potpirio tinjajući politički sukob koji je sinonim za makedonsko-bugarske odnose posljednjih godina. Usprkos brzom uhićenju napadača, političari s obje strane granice brzo su se „uhvatili" za

Bugarski predsjednik Rumen Radev rekao je da je napad „još jedna provokacija i dio dugogodišnje antibugarske kampanje u Sjevernoj Makedoniji". Vlada Sjeverne Makedonije osudila je incident - međutim, na proteste podrške napadaču pozvala je najmanje jedna oporbena stranka i mnogi pojedinci na društvenim mrežama.

Bugarski klub je dobio ime po Vanču Mihailovu, bugarskom revolucionaru koji je surađivao s nacistima u Drugom svjetskom ratu. Otvaranje kluba - prije otprilike dva mjeseca - bugarski političari su promovirali kao potez pomirenja. Međutim - u Sjevernoj Makedoniji je to izazvalo buru negodovanja. Predsjednik Stevo Pendarovski je izbor imena kluba od strane Sofije osudio kao provokaciju koja „nije doprinijela zbližavanju dva naroda".

Problemi u susjedstvu

Ovo su aspekti koje njemački kancelar Olaf Scholz ima na umu prilikom današnjeg (11.lipanj) posjeta Skoplju i Sofiji, a sve u pokušaju da se pronađe kompromis u cilju pokretanja pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije Europskoj uniji. U svjetlu agresorskog rata Rusije u Ukrajini, proširenje EU je važnije nego ikad. Nakon susreta s premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim Scholz je rekao kako je "nakon 19 godina" vrijeme da se započnu pregovori Skoplja i Bruxellesa. Hoće li to biti moguće, Scholz će saznati već u subotu poslijepodne nakon posjeta Sofiji.

Bivši makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov vidi Scholzovu posjetu kao „kulminaciju njemačkih diplomatskih napora da se učini važan korak, ne samo za Balkan nego i za Ukrajinu".

„Ovaj problem čini EU geopolitički nesposobnom u vlastitoj regiji", rekao je Dimitrov za DW.

EU želi pokazati svoju sposobnost da posreduje u problemima unutar europskog susjedstva i da istodobno spriječi Rusiju, Kinu i druge regionalne igrače da prodru na zapadni Balkan. Dvije od šest zemalja zapadnog Balkana - Srbija i Crna Gora - već su u pregovorima za punopravno članstvo u EU, dok se Kosovo i Bosna i Hercegovina nadaju da će postati kandidati. A bugarski veto je posljednje dvije godine blokirao proces pridruživanja Sjeverne Makedonije i Albanije.

Ukrajina komplicira proces proširenja na Balkanu

Berlin vidi proširenje EU-a kao jedan od ključnih stupova svoje europske politike, i koji je zacrtan u koalicijskom sporazumu vlade. Ali Scholz nije sam u svojim diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je 6. lipnja svoje kolege u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj i ponudio Pariz kao mjesto za potpisivanje bilateralnog sporazuma „kada za to dođe vrijeme". Ali, vrijeme je trenutno luksuz za sve. Pariz se zalaže za rješenje do kraja ovog mjeseca kada ističe francusko predsjedanje EU-om.

Zahtjev Ukrajine za članstvo u EU dodatno komplicira stvari. Otvaranje pregovora s Kijevom izazvalo bi problem za Bruxelles, jer nekoliko zemalja zapadnog Balkana već godinama na čekanju.

Na pitanje o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU, Scholz se direktno osvrnuo na ovu situaciju, 9. svibnja u Berlinu tijekom zajedničke konferencije za tisak s Macronom: „Mnoge zemlje su već izvršile dalekosežne pripreme i donijele hrabre odluke. U jednom trenutku takva hrabrost mora biti nagrađena. Uzmimo, na primjer, Sjevernu Makedoniju".

Bugarski veto i uvjeti

Bugarska je 2019. rekla da će blokirati pristupanje Sjeverne Makedonije EU ako njen zapadni susjed ne prihvati tvrdnju da dvije zemlje dijele zajedničku povijest i da govore istim jezikom - bugarskim.

Skoplje je odbacilo ultimatum s obrazloženjem da je protivan europskim principima i pravu na samoopredjeljenje.

Bilateralni razgovori su sada fokusirani na uključivanje bugarske manjine u Ustav Sjeverne Makedonije. Posljednjim popisom utvrđeno je da u zemlji živi 3.504 Bugara, što je 0,19 posto od 1,8 milijuna stanovnika Sjeverne Makedonije. Sofija želi da ih parlament u Skoplju ustavno prizna - prije nego što Sjeverna Makedonija počne pregovore o pridruživanju s Bruxellesom ili čak bude uključena u pregovarački okvir EU-a.

Sadašnja vlada u Skoplju, međutim, nema glasove da progura takav prijedlog. Nacionalistička oporba u zemlji svako zbližavanje s Bugarskom smatra „nacionalnom izdajom".

Stvari se dodatno kompliciraju: vlada u Sofiji je u srijedu izgubila svoju tanku parlamentarnu većinu nakon što je populistička stranka „Postoji takav narod" (ITN) napustila vladajuću koaliciju. Čelnik ITN-a Slavi Trifonov optužio je bugarskog premijera Kirila Petkova da pokušava ukinuti veto na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i zanemaruje nacionalne interese Bugarske. „To je nacionalna izdaja", napisao je Trifonov na društvenim mrežama.

Prilika za rješenje

Daniel Smilov, bugarski politički analitičar i izvanredni profesor na Sveučilištu u Sofiji, smatra da postoji prilika za rješenje spora između dvije zemlje.

„Mogući sporazum mogao bi se temeljiti na obavezi da se u Ustav Sjeverne Makedonije uključi referenca na Bugare i da se u okvir pregovora o pristupanju EU-u unesu elementi iz postojećih ugovora između dvije zemlje", rekao je Smilov za DW i dodao: „Pitanje je samo hoće li Bugarska imati vladu koja će progurati takav dogovor."

Čak i ako bugarski premijer Petkov nastavi voditi manjinsku vladu (kako je objavljeno 9. lipnja), ostaje glavna prepreka - predsjednik Radev.

„Radev se pozicionirao kao glavni tvrdolinijaš kada se radi o makedonskom pitanju", rekao je Smilov. „Razlozi za ovu politiku su uglavnom domaće prirode; suvremeni populizam je vrlo efikasan u mobilizaciji podrške govoreći kako 'narod ne treba da podleći stranom pritisku'."

Europska komisija i većina zemalja članica EU-a, uključujući Njemačku, ne žele dozvoliti da bilateralni sporovi uđu u pregovarački okvir, ali su spremni na kompromis ako Skoplje i Sofija nađu neku vrstu sporazuma.

Bivši makedonski ministar vanjskih poslova Dimitrov upozorava da bi takvo diplomatsko rješenje samo odložilo problem „prebacivanjem bugarskog veta na pregovarački okvir", što bi omogućilo Sofiji da dodatno blokira Sjevernu Makedoniju tijekom pristupnih pregovora. „Svi bi trebali biti oprezni u ovoj potrazi za uspjehom - koji bi se mogao ispostaviti kao kratkotrajan i površan."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu