Shopping na račun države – put izlaska iz krize?

Bundestag je nakon kontroverzne rasprave danas (4.12.) u Berlinu usvojio vladin paket mjera za poticaj gospodarskog rasta vrijedan tridesetak milijardi eura. On bi njemačkim poduzećima trebao pomoći u svladavanju ekonomske i financijske krize. No, mnogi ga smatraju nedostatnim za učinkovito suzbijanje recesije te zahtijevaju dodatne političke poteze. Tako je iz Socijaldemokratske partije (SPD) upućen prijedlog za izdavanjem bonova građanima radi oživljavanja domaće potrošnje. Međutim, mišljenja o toj ideji su duboko podijeljena.

Inicijativu lijevog krila SPD-a pojasnila je dopredsjednica stranke Andrea Nahles: "Svaki građanin bi dobio bon u vrijednosti od 500 eura, a mogao bi ga zamijeniti za robu i usluge jedino ako tom iznosu doda i 200 eura iz vlastitog džepa." Obveze doplate bila bi lišena djeca i mladež kojoj bi se dijelili bonovi od 250 eura, te primatelji socijalne pomoći. Bonovi bi se morali potrošiti u roku od dva mjeseca, a ne bi se kao ušteđevina mogli pohraniti u banci. Model bi državu – dakle porezne obveznike – koštao između 35 i 40 milijardi eura.

Skupo, kontraproduktivno i bez održivog učinka

Šef SPD-a Franz Müntefering pozdravio je ideju kao i predstavnici stranke Ljevice i sindikata. Među zagovornike se ubrajaju i pripadnici skupine takozvanih "gospodarskih mudraca" – vladinih ekonomskih savjetnika. No, čelni ljudi vladajuće koalicije, ali i zelene i liberalne oporbe, zamisao o bonovima odbacuju zbog njihova kratkoročnog učinka pa čak i štetnosti u trenutku dok maloprodaja u predbožićno vrijeme ionako bilježi rekordan promet. Slično argumentira i direktor Njemačke industrijske i trgovinske komore Martin Wansleben: "U raspravi se često kao prednost ističe da će se korištenje bonova brzo pozitivno odraziti na privredu. No, mnogo je važnije da građani i potrošači znaju što će biti nakon toga."

Na to pitanje zasad nema odgovora. O eventualnim daljnjim koracima na putu izlaska iz gospodarske krize koalicijski će odbor raspravljati tek početkom iduće godine. Više se ne isključuje ni mogućnost dogovora o drastičnom smanjenju poreza, a već je sada izvjesno da će mirovine 2009. biti znatno povećane. No, konkretni zaključci ne očekuju se prije proljeća. Jer, vlada najprije želi sagledati učinak dosadašnjih mjera, prije nego se upusti u još veća proračunska zaduženja u cilju oživljavanja konjunkture.