Sindikati protiv zakona o mirovinama

Prema HUS-u problematično je što se nitko nije konzultirao sa sindikatima, a sporno što nalaže ženama da rade kao muškarci, do 65. godine života.

Zakon je nakaradan, kaže predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević i iznosi primjer žene koja u tekstilnoj industriji počinje raditi sa 16 godina, školuje se uz rad i kad navrši 65, iza sebe će imati 50 godina radnog staža. Vlada opet donosi zakone bez dogovora sa socijalnim partnerima. Glumatanje socijalnog dijaloga i partnerstva više ne dolaze u obzir, ističe prvi čovjek HUS-a i smatra da za pregovaračkim stolom, uz sindikate i poslodavce ovdje svakako treba imati i predstavnike umirovljeničkih udruga.

Ukidanje dužnosničkih mirovina

„Naše sindikalne središnjice prečesto posežu za ucjenom, a ona nije osnova za dijalog,“ kaže predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, a kritikama se pridružuje i ministar gospodastva Đuro Popijač: „Sasvim je sigurno da hrvatska Vlada neće podlijegati nikakvim ultimatumima Ozrena Matijaševića. Kada god Vlada povuče neki potez iz programa gospodarskog oporavka, Matijašević prijeti izlaskom iz GSV-a, pa tako i ovaj put“, istaknuo je ministar. Prema njegovu mišljenju, zahtjev da se za mirovinu uvažava radni staž, a ne starosna dob je neprihvatljiv, jer „radni je staž bio tekovina socijalizma i kao takav je ukinut 1999. godine. Duljina radnoga staža određuje visinu mirovine, a ne kada će radnik otići u mirovinu.“

Mnogima je više nego jasno da su najavljene odredbe o 65 godina, ali prije svega strogi penali za prijevremni odlazak u mirovinu već sada pokrenuli val hitnih umirovljenja, što će kratkoročno državnom proračunu donijeti prije trošak nego korist.

U državi u kojoj četvero radi za jednog sindikati traže još nešto: „Kao nulti korak tražimo ukidanje dužnosničkih povlaštenih mirovina. Oni koji donose zakone – ovdje je riječ o državnim dužnosnicima, saborskim zastupnicima, članovima vlada – na njih se ne primjenjuju kriteriji kao za ostale hrvatske građane,“ smatra Matijašević. Naime, kako objašnjava HSS-ovka Ljubica Lalić, sporne su devedesete: „U ono vrijeme je pravo na mirovinu stjecao zastupnik koji je imao jedan dan staža.“

"…kad branitelji krenu, nitko ih neće zaustaviti..."

Osim toga, upozorava sindikalac Matijašević, prosječna mirovina tih privegiranih dužnosnika iznosi 10.453 kune, a prosječna mirovina hrvatskih građana 2.177 kuna.

Dragutin Lesar, prvi čovjek hrvatskih laburista ne misli da bi se trebalo zaustaviti samo na mirovinama političara. Potrebna je revizija svih 14 kategorija povlaštenih mirovina sa 180.000 korisnika i osam milijardi kuna izdataka godišnje. A ako bi bilo po Lesarovom, mora se računati na pobunu onih koji koriste braniteljske mirovine, jer kako je rekao jedan od predstavnika HVIDR-e, kad oni krenu na Markov trg, nitko ih neće moći zaustaviti.

Autor: Tatjana Mautner

Odg.ured: Željka Telišman