Kina druga po proizvodnji oružja na svijetu

Stručnjacima je odavno jasno da Kina u velikom stilu proizvodi oružje i vojnu opremu. No štokholmskom Institutu za mirovne studije SIPRI je, međutim, do sada nedostajalo pouzdanih podataka za točniju procjenu obima poslovanja kineske vojne industrije. U novoj analizi je Institut došao do zaključka da kineska poduzeća doduše proizvode manje naoružanja od američkih koncerna, ali više od kompletne ruske industrije naoružanja. To proizilazi iz rezultata četiri najveća kineska koncerna koja proizvode oružje a o kojima postoje vjerodostojne informacije, navodi SIPRI.

Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj procjeni kineskog oružanog sektora od strane SIPRI-ja – do sada je Institut imao nedovoljno transparentnih podataka iz Narodne republike Kine. Sada su istraživači SIPRI-ja prvi put procijenili pouzdane podatke za razdoblje od 2015. do 2017. godine i objavili pouzdane procjene na temeljuključnih podataka velikih kineskih koncerna koji proizvode oružje.

Četiri koncerna, koja su bila ispitivana, prema navodima SIPRI-ja prodaju naoružanje u iznosu od ukupno 54,1 milijardu dolara (49 milijardi eura) što je za 16 milijardi dolara više od deset najvećih ruskih tvrtki, ali ipak daleko ispod američkih koncerna. Riječ je o tvrtkama "Aviation Industry Corporation of China" (AVIC), "China Electronics Technology Group Corporation" (CETC), "China North Industries Group Corporation" (NROINCO) i "China South Indsutries Group Corporation" (CGGC).

Tri koncerna među deset najvećih na svijetu

U usporedbi s prodajom naoružanja tvrtki iz drugih zemalja sva četiri kineska koncerna su među 20 najvećih proizvođača oružja na svijetu u godini 2017. Tri od toga su čak među deset najvećih. Na SIPRI-jevoj ljestvici Top 20 u 2017. godini do sada je bilo 11 američkih, šest europskih i tri ruska koncerna.

Prije svih je koncern AVIC, koji je specijaliziran za zrakoplove i zrakoplovnu elektroniku, s prometom o 20,1 milijardu dolara (18,2 milijarde eura) dospio na šesto mjesto – iza četiri američka koncerna Lockheed Martin-a, Boeing-a, Northrop Grumman-a i Raytheon-a, kao i britanskog koncerna BAE Systems.

„Dugo smo sumnjali i procjenjivali da je kineska industrija naoružanja vrlo velika", kaže Nan Tian, stručnjak SIPRI-ja. S obzirom na to da su ovi podaci, kako kaže Tian, bili osobito nepouzdani, u Stockholmu se do sada odustajalo od objavljivanja ovih podataka. Prema njegovim riječima pronalaskom novih izvora informacija sada se promijenila situacija. Od ove godine informacije iz Kine bi tako prvi put trebale biti uzete u obzir u izvještaju SIPRI-ja koji se objavljuje svake godine u prosincu.

Kineska industrija naoružanja se, prema navodima istraživača, sastoji od deset velikih vojnih koncerna i jednog instituta. U SIPRI-ju su pronašli podatke s pouzdanim informacijama o financijama o četiri koncerna. U ovom izvještaju doduše nisu eksplicitno navedene informacije o prodaji naoružanja, ali su, prema Tianovim navodima, ipak mogle biti izračunate. On kaže da je kategorija "ostalo" u tim izvještajima uglavnom ukazivala na prodaju oružja ili vojne opreme.

Stvarni iznos prodaje oružja kompletne kineske vojne industrije bi mogao biti nešto veći i iznositi ukupno između 70 i 80 milijardi dolara, kaže Tian. Prema njegovim riječima da bi se dobila potpuna slika moraju biti pronađene dodatne informacije o drugih šest kineskih vojnih koncerna. No drugo mjesto u svjetskoj proizvodnji oružja Kina ima već sada s obzirom na sadašnju procjenu četiri analizirana koncerna.

No pritom je najveći kupac sama Narodna Republika Kina. "Gotovo svo oružje, koje Kina proizvodi, kupuje na domaćem tržištu kineska vojska", kaže Tian. Prema njegovim riječima jedan od razloga je taj da Peking pri proizvodnji oružja i tehnologija za vojsku želi biti potpuno neovisan od drugih država. Istodobno, kako on kaže, postoji lagani trend prema kojem raste potražanja iz inozemstva za kineskim naoružanjem. No, kako kaže Tian, ipak još je dug put do toga da Kina dostigne razinu izvoza Rusije.

SIPRI definira prodaju oružja kao prodaju vojne opreme i vojnih usluga kupcima u zemlji i inozemstvu. Većina koncerna osim oružja i vojne opreme prodaju i druge proizvode za civilno tržište.

Proračun za naoružanje udesetorostručen

Istraživači se odavno bave kineskim vojnim izdacima. Tako je primjerice 2017. godine, prema njihovim procjenama, budžet Kine iznosio 228 milijardi dolara (206,7 milijardi eura). 2018. godine je pak iznosio 250 milijardi dolara. Prema tim podacima je Kina 2018. godine izdvojila gotovo deset puta više sredstava za svoje vojne snage nego 1994. godine.

Već od 60-ih godina je Kina počela s velikim ulaganjima u modernizaciju svoje proizvodnje oružja, a posebice od 1999. godine, navodi SIPRI. Cilj je, prema navodima Instituta iz Stockholma, poticanje domaće proizvodnje naprednih oružanih sustava i tehnologija.

stu/uh (dpa, epd)