„Sirtaki-kolo“ izvlači novac iz Makedonije?

Četiri dana nakon optužbe najveće makedonske oporbene stranke, Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), da postoji sumnja da je Vlada u Skoplju umiješana u ilegalno izvlačenje 3,5 miliona eura iz fondova Europske unije namijenjenih za izgradnju autoceste preko tvrtke „Aktor“, nema nikakvog odgovora od nadležnih institucija zaduženih da otvore istragu i potvrde ili demantiraju te tvrdnje.

Grčki „Aktor“ je kompanija koja je pobijedila na javnom natječaju za izgradnju dionice autoceste Demir-kapija – Smokvica na jugu zemlje u dužini od 28,2 km i pored toga što je njihova ponuda bila za 40 miliona eura skuplja od ponude jedne talijanske kompanije. Ta dionica, dio je važnog Koridora 10, koji Grčku povezuje s Austrijom. Vrijednost projekta je 270 milijuna eura, odnosno deset milijuna eura po kilometru. Novac je osigurala Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i predpristupni IPA fondovi EU-a.

Čudni putovi

No sa sredstvima za autocestu se počelo događati nešto čudno. Svakog mjeseca, između prvog i desetog, jadna grupa građana Grčke dolazi u banku u Negotinu na Vardaru, podiže značajne svote i napušta Makedoniju – ali bez novca. Što znači da on negdje ostaje u zemlji. U to novčano „sirtaki-kolo“ do sada se „uhvatilo“ 96 građana Grčke. Oporba nema dokaza da oni rade za „Aktor“.

„Zašto za državne institucije nije izazov da istraže slučaj u kome je 3,5 milijuna eura završilo u privatnim džepovima?“ To pitanje već nekoliko dana zaredom postavlja portparol SDSM Petar Šilegov. Odgovor nije dobio ni on, ali ni mediji. SDSM je objavio dokumente koji pokazuju da se preko računa grčke kompanije „Aktor ADG Grčka - Filijala Skoplje“ novac masovno izvlači, ali da gotovina ostaje u Makedoniji. Socijaldemokrati se pitaju: kome je taj novac namijenjen?

„Sa računa kompanije 'Aktor ADG Skoplje – Filijala Skoplje', na kojem se nalazi 32 milijuna eura, a to je novac koji pripada makedonskim građanima, cure velike sume. Iznose ih građani Grčke. Podaci pokazuju da je, recimo, devet ljudi s prezimenom Konstantinos podiglo 313.000 eura u pojedinačnim isplatama koje su iznosile 20, 40, 80 tisuća eura. Grčki građani tu gotovinu ne iznose iz Makedonije. Odmah ga preuzima Zioga Atina, računovođa u firmi 'Aktor'. Prema podacima carine, taj novac nije izašao iz Makedonije. Financijsko-obavještajna uprava je otvorila slučaj, ali je po nečijem nalogu postupak zaustavljen. Službenici podružnice „Stopanske banke“ u gradu Negotino, u kome se podiže novac, prijavili su podizanje ogromne sume novca u gotovini, više od 15.000 eura, što je Financijsko-obavještajna uprava dužna ispitati. Posebno kada je u pitanju novac koji podižu stranci“, objasnio je Šilegov. Ako se izvlačenje nastavi ovim tempom, SDSM smatra da će iz Makedonije biti 'ispumpano' 30 milijuna eura.

Financijsko-obavještajna uprava tek jučer se iznenadno oglasila tvrdnjom da je još 11. studenog 2013. godine otvorila predmet s ciljem da istraži slučaj, da utvrdi sve činjenice i eventualno postojanje odgovornosti: „Preuzete su mjere i zatražene informacije od nadležnih financijskih institucija u vezi tog slučaja. Nakon svih zakonskih procedura i provedenih postupaka, nakon temeljne i sveobuhvatne analize, obaviještene su sve državne institucije koje imaju veze s ovom pravno-financijskom tematikom. Tijekom tog razdoblja obavljale su se aktivnosti za osiguravanje činjenica, dokaza i argumenata koji su od bitnog značaja za daljnji razvoj postupka, koji je još u tijeku, a o epilogu će javnost biti obaviještena“, priopćila je Financijsko-obavještajna uprava.

Poznavatelji problematike sumnjaju u iskrenost tog zakasnjelog „priznanja za rad“ i smatraju da s njim Uprava samo kupuje vrijeme. Od prije nekoliko dana i grčki mediji izvještavaju tamošnju javnost o tom slučaju, možda i masovnije od makedonskih, koji su uglavnom pod vladinom kontrolom, pa je zbog toga je i „Faktor“ nekoliko dana nalazio u središtu zanimanja grčke javnosti.

Povodom cijelog slučaja priopćenjem se prethodno oglasila i vladajuća makedonska stranka VMRO-DPMNE: „Cijeli postupak oko objavljivanja javnog poziva za izgradnju te autoceste odobren je od strane Europske komisije, a u suradnji s Europskom investicijskom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Na sastancima sa predstavnicima Europske komisije koji se održavaju jednom mjesečno utvrđuje se financijski i fizički napredak projekta. Takvi sastanci se na svakih šest mjeseci održavaju i s predstavnicima Europske investicijske i Europske banke za obnovu i razvoj. Gdje i kako izvođač poslova, koji je odabran u transparentnoj proceduri, troši novac – bez obzira da li za radnike, opremu, strojeve ili građevinski materijal – to treba pitati kompaniju koja je pobijedila na natječaju. Javni natječaj je odobren od strane svih relevantnih europskih institucija. Ako postoji sumnja u njihov rad, ima načina da se to prijavi institucijama, a one će morati reagirati“, priopćila je VMRO-DPMNE.

Spomenute europske institucije za sada „nemaju komentar“. Neslužbeno saznajemo, da će one „provjeriti sve navode“, ali iza javne scene, zbog „aktualne osjetljivosti slučaja“. Naime, predsjednički i izvanredni parlamentarni izbori u Makedoniji održavaju se u travnju.

Gdje je tužitelj?

Čini se da se iste te institucije, koje u percepciji makedonskih građana važe za stranački obojene instrumente vlade, danas kriju u mišjoj rupi. Europska komisija u svim izvještajima o napretku Makedonije napominje važnost jačanja institucionalnih kapaciteta u zemlji. Taj proces stagnira ili napreduje sporo, a prema riječima stručnjaka, razlog za to su, prije svega, stranački utjecaji koji ometaju njihovu sposobnost da funkcioniraju neovisno i profesionalno. Profesor i bivši šef vojne službe sigurnosti, dr Vladimir Pivovarov kaže da institucije moraju hitno poduzeti odgovarajuće mjere.

„Ako je Makedonija je pravna država, sada bi trebalo da javni tužitelj postupi po službenoj dužnosti i provjeri podatke. Vladajuća stranka poziva se na institucije pa, ako one postoje, trebalo bi utvrditi što se događa. Iz Makedonije se može iznijeti novac samo u iznosu do 10.000 eura pri čemu se to mora prijaviti prilikom izlaska iz zemlje i ulaska u Grčku. Za sume veće od 10.000 eura, kao u ovom slučaju, banka je po zakonu dužna obavijestiti Financijsko-obavještajnu upravu, koja u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova ili samostalno može provjeriti porijeklo novca, poreze i zakonitost transfera. Ona to može da provjeriti i kroz međunarodnu razmjenu podataka, zato što se radi o stranim državljanima“, objašnjava Pivovarov.

Oporbenjaci iz Socijaldemokratske stranke smatraju da će, ako se izvlačenje novca nastavi ovom brzinom, iz Makedonije biti „ispumpano“ 30 milijuna eura.

On podsjeća da je i nepoduzimanje odgovarajućih mjera – krivično djelo: „Propuštanje da se poduzmu institucionalne mjere, u javnosti ostavlja prostor za špekulacije da se radi o pranju novca s krajnjim ciljem njihovog korištenja u izborne svrhe i manipulacije. Da bi eliminirale takva nagađanja, nadležne institucije bi trebale djelovati brzo i otkriti istinu, posebno zato što je najveći dio sredstava dobiven kao donacija Europske unije. U ovoj situaciji imamo dva izbora: ili da se slučaj javno i transparentno razjasni, ili će u suprotnom Makedonija biti stavljena na crnu listu zemalja koje omogućavaju pranje novca“, upozorava Pivovarov.

Samo „grčko maslo“?

Profesor Miodrag Labović, bivši direktor Financijske policije smatra da makedonske političke elite nisu umiješane u taj slučaj. „Koliko sam ja informiran, nema makedonskih podizvođača, i zato mislim je malo vjerojatno da je to 'domaća prevara'. Da bi se došlo do istine, istražni postupci bi trebali biti usmjereni na utvrđivanje činjenica: na osnovu čega se vrši isplata pojedincima iz Grčke, da li se radi od fiktivnim transakcijama ili ne, da li su oni izišli iz zemlje sa novcem – ako nisu, novac je ovdje, ako je ovde – gdje je završio? Moguće su razne varijante, od izbjegavanja poreza u svojoj zemlji, do fiktivne posudbe za tvrtku i druge kombinacije, o čemu se ne treba špekulirati, već se to treba istražiti“, objašnjava Labović.

Prošlogodišnje ispitivanje javnog mnijenja sprovedeno od strane Makedonskog centra za međunarodnu suradnju pokazalo je da povjerenje u institucije Makedonije, nakon pada u 2010, ponovo raste. Prema tom istraživanju, značajan porast povjerenja građani imaju u obrazovanje, zdravstvo i policiju, a najmanje u sudstvo (43,1 odsto) i carinu (36,5 odsto). Povjerenje je teško steći, a lako izgubiti, i „Aktor“ stavlja institucije na novi test.

Na testu, ali izbornom, bit će i vladajuća VMRO-DPMNE, koja je svoj rejting godinama gradila na populizmu i „nepopustljivosti“ u dvodesetljetnom sporu s Grčkom oko ustavnog imena makedonske države. Guranje ovog slučaja „ispod tepiha“, za simpatizere vladajuće stranke moglo bi predstavljati otrežnjenje od „priče o partiotizmu“, iznad koje sada, kao Damoklov mač lebdi sumnja da su počinjene kriminalne aktivnosti s „iskonskim neprijateljom“.