Zu kurz gesprungen

Angela Merkel, njemačka savezna kancelarka koju u ostatku Europe rado predstavljaju i kao "Čeličnu lady", ostala je sebi dosljedna. Bila je najavila male korake prema rješenju dužničke krize i krize povjerenja. Na tome je i ostalo. Europska unija se na svom zadnjem summitu u Bruxellesu pomaknula samo koji centimetar u tom smjeru, ali ipak se pomaknula. Signal koji su tražila financijska tržišta, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka - da će Njemačka ubrizgati više novca u novčani sustav kako bi spriječila prijeteće državne bankrote - je izostao. Kancelarka je to već odbila na svjetskom gospodarskom forumu i nije se dala pokolebati.

Rezultati na koje će trebati dugo čekati

Umjesto toga je iz Bruxellesa potencijalnim ulagačima poslan signal: gledajte, mi smo si zadali stroži fiskalni okvir i obećavamo da ćemo se u budućnosti i pridržavati proračunskih pravila. Hoće li to financijska tržišta baš fascinirati je upitno. Jer fiskalni pakt, čije ime već zvuči nekako neugodno, može imati tek dugoročni efekt. Proći će još puno godina prije nego što počnu djelovati sredstva kao što su "kočnice za dugove" ili zlatna pravila za izbalansirani državni proračun. Osim toga, puno je pojedinosti još nerazjašnjeno. No, ključna greška koja se dogodila već pri samom porodu ovoga pakta je da u njemu ne sudjeluju dvije od 27 članica EU-a - Velika Britanija i, začudo, Češka ne želi potpisati pakt. S druge strane, činjenica da je čak 25 zemalja na njega pristalo je već sama po sebi uspjeh.

Sve će biti još kompliciranije

Ovaj novi ugovor bi doista mogao uroditi s više discipline u Europi ako se pakt i kazne koje on predviđa budu doista primjenjivali i provodili u praksi. Mnogi predviđeni koraci nisu novi, oni već postoje u važećem pravu EU-a. Cijena koju Europa za ovaj pakt plaća glasi: sve će biti još kompliciranije. Pored 17 članica eurozone i 27 članica Unije, sada ćemo imati i 25 potpisnica pakta s procedurama i nadležnostima koje će se preklapati. Oko pitanja tko će ubuduće kada i s kim održavati koje sastanke na vrhu šefovi država i vlada nisu se uspjeli dogovoriti. Ova točka je, kao i mnoge druge, odgođena za ožujak. Postoji opravdana bojazan da ulagači izvan Europe, koji nisu stručnjaci za pravo EU-a, neće moći shvatiti filigranske pravne konstrukcije pakta.

Stramputice o kojima se ne govori

Angela Merkel je ugušila daljnju diskusiju oko kratkoročnih mjera potrebnih za stabiliziranje euro-zone. To je teška pogreška. Nije bilo govora ni o Grčkoj niti o povećanju ili kombiniranju fondova za spas. Sve je odgođeno i odloženo. Europski mehanizam stabilnosti, skraćeno ESM, umjetno ime za jedan europski monetarni fond, je doduše ugovorom zapečaćen, ali već sada je jasno da je njegov volumen od 500 milijardi eura premali da bi mogao spriječiti efekt daljnih zaraze virusom krize. Šefovi država i vlada i dalje polako isprobavaju različite puteve u labirintu krize. Pritom se pokoja usvojena mjera pokazuje kao stramputica.

Ključni igrač - Europska središnja banka

Sjeća li se još netko na primjer "poluge" kojom je fond za spas trebao biti udvostručen? O tome više nitko ne govori. Ulagači u taj model ne vjeruju. Nije li se sudjelovanje privatnih ulagača u saniranju država u dugovima svojedobno smatralo apsolutno nužnim korakom na kojem je kancelarka Merkel inzistirala? Sada se oprost dugova smatra greškom u slučaju Grčke koja se neće ponoviti, jer su financijska tržišta na nju reagirala demonstrativnim štrajkom u kupnji državnih obveznica. Gdje je 200 milijardi eura koje je Europa htjela posuditi Međunarodnom monetarnom fondu? Taj novac je trebao biti uplaćen za Božić 2011, a do danas ga nema.

Improviziranje se nastavlja. Njemačka kancelarka to zove "malim koracima". Ona je sebi ostala dosljedna, ali koliko će to još funkcionirati? Toliko dugo dok Europska središnja banka bude pristajala sudjelovati u ovoj igri. Sa svojih 500 milijardi eura jeftinih kredita eruopskim bankama ona od Božića osigurava funkcioniranje cijelog sustava i trenutno ona igra ključnu ulogu. Nikakav fiskalni pakt niti visoka europska politika.

Autor: Bernd Riegert/ dd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak