Sjever Kosova: duge cijevi i duga neizvjesnost

„Prijeđen je Rubikon“, poručio je u nedjelju predsjednik Aleksandar Vučić nakon sastanka s kosovskim Srbima.

Da je trenutak možda sudbonosan osjeća se i na sjeveru Kosova. Prekretnica, međutim, nije u tome hoće li biti nasilja nad Srbima, već hoće li se integracija srpske zajednice u kosovske institucije nastaviti ili poništiti.

Irena Mirić iz Zubinog Potoka jedna je od više desetaka građana ove općine koje je proteklih tjedana zaustavila interventna jedinica pogranične policije Kosova kada se vraćala s Gazivodskog jezera.

„Povoda za pretres nije bilo. Mi smo mladi par koji je doživio neugodnost da nas specijalci ubacuju u auto dvocijevkama. Prijetili su nam da će nam napisati kaznu, govorili da je sve njihovo. Za mene je to bilo vrlo stresno i očekujem da se situacija još pogorša", svjedoči ona za DW.

U ovoj općini je tjednima moguće vidjeti vozila specijalnih jedinica kojima je ključno zaduženje borba protiv šverca i kontrola alternativnih puteva. Okršaji s osumnjičenim švercerima su česti, kao i napadi na policiju od strane nepoznatih osoba koje su osudile lokalne nevladine organizacije, Srpska lista, ali i kosovske vlasti i međunarodna zajednica.

Mnogo tiše govori se o nelagodi koju izaziva tako upadljivo prisustvo policijskih jedinica koje nisu dio Regionalnog direktorata policije – Sjever.

Kosovski dužnosnici to pojačano prisustvo pravdaju napadima i strahom zbog ranijih loših iskustava tokom akcija na sjeveru zemlje. Tokom jednog od njih, u Zubinom Potoku, jedan specijalac je ubijen.

Jedna od posljednjih nasilnih epizoda je i oružani okršaj osumnjičenih švercera i policije u Leposaviću, u kojem su ranjeni policajci. Kao i Zubin Potok, i općina Leposavić je pod jakom prismotrom specijalaca, posebno u potkopaoničkim selima prošaranim alternativnim putevima.

„Ljudi ovdje ne gledaju blagonaklono na njih", kaže za DW Aleksandar Barać iz Leposavića i dodaje da je i sam bio zaustavljen i legitimiran, ali za razliku od Irene, ponašanje policije opisuje kao korektno iako se osjećao neugodno.

Policija koja se plaši naroda i narod koji se plaši policije opća su atmosfera u kojoj bi od prvog rujna trebala početi provedba odluka vlade Kosova o izdavanju posebnog dokumenta građanima Srbije koji žele ući na Kosovo i preregistraciji srpskih pretežno KM tablica na RKS tablice. KM je kratica za „Kosovska Mitrovica", a RKS za „Republika Kosovo".

Nakon barikada koje su zbog iste odluke postavljene 31. srpnja, specijalnim jedinicama kosovske policije duž magistralnih puteva na sjeveru pridružili su se KFOR i EULEX.

Dogovor ili bojkot

S RKS tablicama ne možete u BiH, dok je u Crnu Goru moguće ući samo preko Albanije. S KM tablicama moguće je putovati svuda u svijetu osim u dijelu Kosova južno od Ibra.

Ako ne dođe do kompromisa, većina građana na sjeveru Kosova će vjerojatno bojkotirati dvomjesečni period u kojem će Vlada Kosova dozvoliti preregistraciju tablica koje zove „ilegalnim“ i „miloševićevim“. Samo prošle godine su izdane 9.482 tablice, od čega preko 8.900 za putničke automobile.

To znači da bi još napetije moglo biti od 1. studenoga kada, prema planovima Vlade u Prištini, ističe rok za nove registracije. Tada bi kosovska vlada trebala moći „nacionalizirati" neregistrirane automobile.

„Strah i napetosti ne prestaju od 1999. Sada su mišljenja podijeljena, ima onih koji vjeruju da će biti traktora i Oluje, dok drugi misle da će doći do tihog egzodusa Srba u godinama koje dolaze“, kaže Aleksandar. On sam ne vjeruje da će „međunarodna zajednica dozvoliti eskalaciju i oružani sukob koji se često spominje u medijima i među građanima“.

Stara prijetnja

Povećana nazočnost KFOR-a na sjeveru Kosova smanjuje mogućnost ponovnog organiziranja barikada. Ipak, kako su i 2011. barikade i obračuni s KFOR-om trajali od srpnja do listopada, scenarij se ne može u potpunosti isključiti.

Drugi scenarij je onaj koji je Srpska lista najavila nekoliko puta – napuštanje kosovskih institucija, kako od strane političara, tako i svih javnih službenika u policiji i sudstvu.

Oni bi to prema tvrdnjama Vučića mogli učiniti do kraja rujna. Pored potpunog poništavanja briselskog sporazuma, sve posljedice takvog poteza teško je sagledati.

Napuštanje institucija je i logistički izazov jer sada već preko tisuću osoba ima primanja iz kosovskog proračuna, podsjeća Aleksandar Barać iz Leposavića. On vjeruje da je prijetnja napuštanjem institucija način da se izvrši pritisak na međunarodnu zajednicu kako bi se formirala Zajednica srpskih općina.

Međutim, izvjesno je da bi Srpska lista imala punu podršku lokalne zajednice da napusti institucije.

„Poslije šest godina izuzetno sam sretan jer sam nosio jedan teret bruke koji se zove gradonačelnik kosovskih institucija. Presretan sam zbog toga“, rekao je RTS-u 2018. dotadašnji gradonačelnik općine Zubin Potok nakon što je, zajedno s kolegama iz preostale tri općine na sjeveru Kosova, podnio ostavku na tu dužnost.

Izjava je tada viđena kao rijetko iskreno svjedočenje čelnika Srpske liste o tome što misle o svom političkom angažmanu unutar kosovskih institucija.

Danas su takvi osjećaji još jači, jer čak i pojedini kritičari vlasti iz Prištine primjećuju da „kosovska vlada s kosovskim Srbima komunicira samo preko specijalnih jedinica".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu