Skromna očekivanja od summita integracije

Summit koji je utemeljen 2006. godine na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel organizira se s ciljem rješavanja gorućih problema i bolje integracije 15 milijuna stranaca u njemačko društvo. Na njemu sudjeluju i predstavnici zemalja zapadnog Balkana. Oni poručuju da „problemi sa kojim se suočavaju mlađe generacije migrantskih skupina iz zemalja zapadnog Balkana u Njemačkoj nije integracija, već asimilacija“.

„Državljani nekadašnje Jugoslavije koji su krajem šezdesetih godina počeli dolaziti u Njemačku, vrijedili su kao najbolje integrirana grupa migranata“, kaže Bosiljka Schedlich, predsjednica berlinskog udruženja ”Kultura jugoistočne Evrope”.

Integracija ljudi sa Balkana u Njemačkoj nikada nije bila upitna

„Ljudi sa sela i bez obrazovanja teže su učili njemački jezik, ali su vrijedno radili i prihvatili njemačku kulturu kao sastavni dio njihovog novog života. Ljudi koji su u Njemačku došli kao izbjeglice devedesetih godina imali su lošiju početnu poziciju. Pravo na rad stekli su tek nakon deset godina, ali im diplome do danas nisu priznate“, objašnjava Bosiljka Schedlich. Ona kaže i da je „ većina naših ljudi inzistirala na tome da njihova djeca idu u školu i da se integriraju u ovo društvo. I među njima je bilo grupa koje su imale problema i u nekadašnjoj Jugoslaviji sa integracijom u društvo a oni svoje probleme donose i ovdje. Njima je posebno potrebna pomoć.”

”Problem nije integracija, već asimilacija”

Mijo Marić, dijete takozvanih nekadašnjih gastarbajtera, danas je predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj. on se suprotstavlja generalizaciji kada je riječ o strancima. Marić smatra da su rasprave o integraciji stranaca usmjerene prema problemima i da se dobri primjeri uopće ne tematiziraju. „To potvrđuje i primjer treće i četvrte generacije hrvatskih doseljenika kojima asimilacija predstavlja mnogo veći problem“, poručuje Mijo Marić. Prema njegovom mišljenju „nije dovoljno za utakmicu Hrvatske samo dići zastavu i nositi šahovnicu, nego je važno govoriti svoj jezik, znati gdje su korijeni, njegovati svoj identitet. To obuhvaća na primjer potrebu za hrvatskom dopunskom školom.”

”Za integraciju je potrebna pomoć, a ne sankcije”

Njemački zastupnik u parlamentu iz stranke Zelenih Josef Winkler, ne očekuje mnogo od ovogodišnjeg integracijskog summita. „Problem predstavlja što njemačka vlada ne uvažava prijedloge migrantskih udruženja o suzbijanju diskriminacije stranaca i poboljšanju boravišno-pravnih pitanja“ kaže Winkler izražavajući svoju bojazan da će se „i ovogodišnji summit, kao i prethodni, svesti na diskusiju o načinu kažnjavanja i uvođenje strožih pravila za integraciju stranaca.

”Mi želimo raspravljati o pravima stranaca u Njemačkoj, ne o simboličnoj politici, već o konkretnim stvarima: što učiniti s djevojkama i ženama koje nemaju završenu školsku spremu, a što s nezaposlenim mladićima? Potrebni su nam i točni vremenski okviri do kada što trebamo napraviti. Uvijek govorimo da želimo miran suživot, ali ako to ne učinimo u narednih deset godina, od suživota neće biti ništa!”, tvrdi Winkler.

Autor: Selma Filipović

Odg.ured: Željka Telišman