Slobodna nedjelja iz trećeg pokušaja?

Dugogodišnji franjevački aktivist i borac za neradnu nedjelju fra Bože Vuleta uopće nije impresioniran činjenicom da je Ustavni sud već dvaput, 2004. i 2009. godine, ukidao zabranu rada nedjeljom. "Ovaj ćemo put uspjeti", uvjerava Vuleta, inače dopredsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira, udruge koja stoji iza prvog pokušaja zabrane rada nedjeljom 2003. godine, ali i najnovije inicijative za neradnu nedjelju.

Vuleta objašnjava da su dosadašnje zabrane rada nedjeljom padale na Ustavnom sudu jer su "prijašnji zakoni kojima je zabranjen rad nedjeljom pisani tako da mogu pasti na Ustavnom sudu", što, kako kaže, potvrđuju i tadašnji akteri tog procesa. "Ali ako doista postoji politička volja i ako postignemo široki društveni konsenzus o ovom pitanju, onda takav zakon zasigurno ne bi ni završio na Ustavnom sudu, a kamo li da bi ga Ustavni sud poništio", uvjeren je Vuleta, glavni koordinator nove inicijative za neradnu nedjelju, koja se naziva Hrvatski savez za nedjelju i koja će osnivačku skupštinu imati početkom sljedeće godine.

Dosadašnje zabrane rada nedjeljom pale su na Ustavnom sudu jer je zaključeno da propisivanje zabrane rada nedjeljom ne opravdava proklamirani cilj zaštite radnika zbog previše iznimaka, što je ostale trgovce stavljalo u neravnopravan položaj. Kako bi spriječio takav ishod, Vuleta poziva na dijalog i suradnju sve zainteresirane, poručujući da su otvoreni i za razgovore o iznimkama, kao što su, primjerice, trgovine u turističkim mjestima. Zasad je iza ove inicijative stalo 16 udruga i ustanova, među kojima su sve četiri sindikalne središnjice, Hrvatski caritas, Centar za promociju socijalnog nauka Crkve i druge udruge, a inicijativu su podržali i predstavnici njemačkog Katoličkog radničkog pokreta i austrijske Katoličke socijalne akademije i Saveza za nedjelju.

Suradnja unatoč ideološkim razlikama

Vuleta, međutim, poziva na suradnju i ostale, osobito ženske udruge, koje se inače bave zaštitom ženskih prava, s obzirom na činjenicu da se, kako kaže, upravo radnom nedjeljom krše temeljna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo. "Čudimo se što se o ovom pitanju nije oglasila niti jedna udruga koja se zauzima za prava žena u društvu, što je nevjerojatno i nepojmljivo. Nadam se da će ženske udruge u Hrvatskom savezu za nedjelju prepoznati svoje mjesto kako bismo se zajednički zauzeli za obespravljene u našem društvu, a vidimo da su i u tom segmentu žene najranjivija skupina", kaže Vuleta, koji poziva na suradnju "unatoč ideološkim razlikama".

Naš sugovornik odbacuje interpretacije prema kojima je ova inicijativa "politička akcija" i novo "bojno polje" Crkve. "Riječ je o stereotipima koji se teško iskorjenjuju. Mislim da je ovdje riječ o elementarnim i egzistencijalnim ljudskim pravima i potrebama i kada bismo to previdjeli, mislim da bismo izdali svoju ljudsku odgovornost", smatra Vuleta, odbacujući i tumačenja da je njihov cilj "odvući građane iz šoping centara u crkve". "Nemamo apsolutno nikakvih iluzija da će ljudi sada tobože navaliti u crkve i da ćemo mi skupljati novac koji su oni trebali potrošiti u trgovačkim centrima. Smiješno je i naivno tako nešto uopće pomisliti", podvlači Vuleta, uvjeravajući kako je glavni, ali i jedini, cilj inicijative pomoći ljudima koji su prisiljeni raditi nedjeljom, a za taj rad nisu adekvatno plaćeni. "Povišica od svega nekoliko kuna za takav rad ponižavajuća je. Nedjelja je dan zajedništva i neophodna je da bi obitelj mogla biti zajedno", naglašava Vuleta, nudeći još dva valjana argumenta zbog kojih bi što prije trebalo zabraniti rad nedjeljom.

Zaštititi dostojanstvo rada u cjelini

Franjevački institut za kulturu mira naručio je nedavno istraživanje javnog mnijenja čiji rezultati pokazuju da više od 70 posto građana smatra da je zajednička nedjelja jako važna za obitelj, dok 60 posto ispitanika zatvaranje šoping centara nedjeljom uopće ne smatra problematičnim. Vuleta stoga zaključuje da su vrijednosti slobodne nedjelje "snažno prisutne u svijesti građana", navodeći i katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj kao dodatan razlog da se zabrani rad nedjeljom. "Jer najviše je mladih žena koje rade nedjeljom u dobi kada mogu rađati. Umjesto da slobodnom nedjeljom dobiju priliku biti sa svojom djecom, one su često pred dilemom da li uopće zatrudnjeti i ući u brak. Puno je onih koji rade na određeno vrijeme, što donosi nesigurnost. Zato samo želimo da se ljudima omogući temeljna ljudska sloboda i da se slobodnom voljom mogu o svemu tome odlučiti", argumentira Vuleta.

Građanska aktivistica i upraviteljica Zaklade Solidarna Marina Škrabalo, koju smo zamolili za komentar Vuletinog poziva, naglašava da je oko ove inicijative "ambivalentna". Načelno smatra da je svaka inicijativa koja zauzdava ekonomski režim koji sustavno razgrađuje radnička prava "itekako dobrodošla". Misli i kako je dobro da se katolički motivirane inicijative fokusiraju na socio-ekonomske probleme ljudi, a ne imaginarne svjetonazorske konstrukte. No također smatra i da bi bilo bolje razgovarati o zaštiti dostojanstva rada u cjelini, a ne samo o zaštiti slobodne nedjelje. "Problem je što je inicijativa postavljena previše usko i svodi se na zabranu rada nedjeljom, iako znamo da postoji jako puno profesija koje moraju raditi nedjeljom i da je možda puno veći problem duljina smjena, noćni rad i nestalan rad. Imamo puno problema koji su kompleksniji od rada nedjeljom. Dodatan je problem što je Hrvatska tradicijsko društvo i zato se bojim da će ova inicijativa samo dodatno afirmirati retradicionalizaciju društva. Zato sam ambivalentna, iako pozdravljam otvaranje prostora za dijalog", kaže Škrabalo, naglašavajući da ovaj put iznosi osobno mišljenje. Zaklada kojoj je na čelu prva je domaća privatna zaklada za ljudska prava i solidarnost, koju je prošle godine osnovalo 55 pojedinaca i udruga.

Postupno ukidanje rada nedjeljom

Kada je riječ o reakciji službenih struktura na novu inicijativu zabrane rada nedjeljom, Vuleta je optimističan. Ohrabrujuća je, kaže, najava državnog tajnika za demografiju Marina Strmote prema kojoj vlada smatra da rad nedjeljom treba regulirati i postupno ukinuti. No kako je riječ o izjavi još iz ožujka, pokušali smo od Strmote dobiti izravan odgovor na pitanje o ovoj inicijativi i zabrani rada nedjeljom. Kako Strmota ni nakon tri dana nije odgovorio, naposljetku smo o ovoj temi zatražili stav političkog tajnika HDZ-a Davora Stiera, koji se ni dosad nije libio javnog izražavanja demokršćanskih vrijednosti, a tako je bilo i sada. Ogradivši se da govori samo načelno, jer HDZ i vlada još nisu donijeli stav o tome, Stier je podržao ovu inicijativu, naglašavajući kako bi, uz razumljive iznimke, "trebalo zaštititi načelo neradne nedjelje". "To je načelo, u većoj ili manjoj mjeri, zaštićeno i u Europi, a treba vidjeti kako to pitanje kod nas treba regulirati, jer kada ima previše iznimaka, onda se i razvodnjava ideja neradne nedjelje. To bi bilo dobro ponajprije zbog zaštite žena, koje i najčešće rade nedjeljom", kazao je za DW Stier, koji je tako postao prvi otvoreni pobornik nove inicijative za neradnu nedjelju među vladajućima.